Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Socijalni dijalog sve više gubi na značaju, iako se svakodnevno govori o njemu i potpisuju razna dokumenta sa poslodavcima i predstavnicima Vlade, ocijenio je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković. „Socijalni dijalog lagano jenjava u Crnoj Gori. U posljednje vrijeme nekoliko granskih kolektivnih ugovora su prestali da važe, a novi nijesu zaključeni“, rekao je Keković na okruglom stolu pod nazivom Unaprijeđenje bipartitnog socijalnog dijaloga u Crnoj Gori - dobre prakse evropskog socijalnog dijaloga. On je dodao da veliki problem prilikom kolektivnog pregovaranja predstavlja to što u velikom broju malih i srednjih preduzeća nijesu potpisani kolektivni ugovori, a u nekim slučajevima nema ni formiranih sindikata. „ÄŒini mi se da svijest crnogorskih poslodavaca nije dovoljno razvijena kada je u pitanju socijalni dijalog. Neophodno je da shvate da socijalni dijalog doprinosi miru u kući i da i jedna i druga strana, odnosno poslodavci i zaposleni imaju zajedničke koristi, kao što su napredniji posao, veći profit, sigurnije radno mjesto i veća zarada“, naveo je Keković. On je kazao da je u tom smislu prošle godine potpisan program dostojanstvenog rada, kojim su se socijalni partneri obavezali da će zajednički raditi na razvoju socijalnog dijaloga. „Na to nas obavezuju i brojni međunarodni dokumenti, konvencije i preporuke. Smatram da je to jedini pravi put da Crnu Goru učinimo razvijenijom i bogatijom za sve građane“, poručio je Keković. On je dodao da je neophodno da se u Crnoj Gori prihvati fundamentalni princip na kome počiva Evropska unija (EU), što podrazumijeva socijalni dijalog koji je preduslov za uspješan razvoj zemlje. „U Crnoj Gori je socijalni dijalog, u kontekstu kolektivnog pregovaranja, počeo 90-tih godina prošlog vijeka. Dakle, više od četvrt vijeka imamo kolektivne ugovore na nacionalnom nivou, a nakon toga je sačinjen veliki broj granskih“, rekao je Keković. Predstavnik Međunarodne organizacije rada (MOR), Dragan Radić, saopštio je da socijalni dijalog doprinosi većoj konkurentnosti biznisa i države, dok sa druge strane poboljšava socijalnu stabilnost društva i kompanija. On je kazao da bi socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju trebalo dati veći značaj, kako bi se doprinijelo razvoju zemlje. „Socijalni dijalog obuhvata mnogo više od kolektivnog pregovaranja, a može da uključi sve diskusije, razmjene informacija i konsultacije između poslodavaca i sindikata. U pitanju je najvažniji segment socijalnog dijaloga, ali mora da postoji želja za pregovaranjem“, rekao je Radić. On je dodao da socijalni dijalog može da postoji na više nivoa, kao i da je Crna Gora dobar primjer socijalnog dijaloga na nacionalnom, sektorskom i nivou preduzeća. „Socijalni dijalog nije tipičan civilni dijalog, već je jedinstven i razlikuje se od drugih, jer njegov rezultat ima direktan uticaj na preduzeća, biznis i na uslove u radnom odnosu“, naveo je Radić. Dobar socijalni dijalog postoji, kako je ocijenio, u slučajevima kada su socijalni partneri nezavisni od države, kao i jedni od drugih. „Dobar socijalni dijalog znači i balans između svih strana, jer ako je jedna od strana u slabijoj poziciji, kao na primjer ako u privatnom sektoru imamo jake poslodavce, a jake sindikate u javnom sektoru, nastaje disbalans“, objasnio je Radić. Prema njegovim riječima, poteškoće u regionu odnose se na pitanje reprezentativnosti, jer mnoge regionalne organizacije jedva ispunjavaju minimalni preduslov za reprezentativnost. „Vlada gleda drugačije organizacije koje imaju veće članstvo. Takođe, veoma je važno doći za pregovarački sto i imati otvoreni um, jer socijalni dijalog u regionu nije na zadovoljajućem nivou“, ocijenio je Radić. On je kazao da je kolektivno pregovaranje uspješno u slučajevima kada može doprinijeti smanjenju siromaštva, obučavanju kadra, jačanju slabih glasova, kreiranju dobre prakse u radnim odnosima, kao i osnaženju organizacija i pojedinaca. „Kada kolektivno pregovaranje funkcioniše dobro, ono rezultira koristima za obje strane. Sa druge strane, loš socijalni dijalog utiče na odnose između pregovarača, a u ekstremnim situacijama dovodi do zatvaranja preduzeća“, naveo je Radić. On smatra da socijalni partneri u regionu konstatno gledaju jedni na druge kao da imaju potpuno različite interese. „Postavlja se ključno pitanje zašto sindikalci i poslodavci ne mogu zajedno da se dogovore o pitanjima rješavanja disbalansa. Kako je moguće da te dvije strane ne mogu da se dogovore o bitnim pitanjima društva“, pitao je Radić. On je dodao da se osnovne odlike kolektivnog pregovaranja koje poslodavci izdvajaju odnose na kolektivne ugovore na dobrovoljnoj osnovi, fleksibilnost pregovaranja, kao i neisključivost u tom procesu. Radić smatra da se socijalni dijalog u Crnoj Gori poboljšao, s obzirom na to da se organizuju svakodnevni sastanci. „Ukoliko se sastanci ne sazivaju na redovnoj osnovi, ako Vlada ne obraća pažnju na socijalni dijalog, i ne obavještavaju socijalne partnere o zakonodavstvu, niti se konsultuju sa njima, to nije socijalni dijalog“, naveo je Radić. Predstavnik MOR-a, Grigor Gradev, kazao je da je socijalni dijalog jedan od glavnih pokretača razvoja ekonomija svih društava, kao i da zahtijeva mnogo napora s obzirom na krizu koja vlada u cijelom svijetu. „Bez snažne poslodavačke organizacije nema ni pravog kolektivnog pregovaranja, tako da je raznolikost odnosa i kvalitet poslodavačkih organizacija u internim strukturama veoma važna, jer donosi politike koje mogu sprovoditi u mnogo slučajeva“, naveo je Gradev. On je zaključio da je prije svega potrebno riješiti konflikte kako bi se došlo do uspješnog socijalnog dijaloga koji doprinosi razvoju zemlje. (kraj) mar/nar