• četvrtak, 24 jul 2025

Svjetske agencije o hapšenju Legije

Svjetske agencije o hapšenju Legije
Beograd, (MINA) - Vodeæe svjetske agencije izvijestile su tokom noæi pod naznakom hitno o predaji Milorada Lukoviæa Legije, prvooptuženog za ubistvo srpskog premijera Zorana Ðinðiæa. Lukoviæ je, prema ocjeni britanske agencije Rojters, srpski begunac broj jedan, mnogo više od Radovana Karadžiæa i Ratka Mladiæa, èije izruèenje pod hitno traže Ujedinjene nacije i zapadne sile. Rojters navodi da je Lukoviæ stupio u kontakt sa visokim zvaniènikom srpske policije generalom Goranom Radosavljeviæem i da se složio da je vrijeme da se preda. Agencija istièe da razlozi Lukoviæeve predaje nijesu jasni. Amerièka agencija AP opisuje Lukoviæa kao "ozloglašenog" bivšeg voðu "straviène" paravojne jedinice Crvene beretke iz vremena ratova u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu. AP navodi da je ta jedinica "bila vjerna tadašnjem predsjedniku Slobodanu Miloševiæu", koji je optužen pred Haškim tribunalom za ratne zloèine. Agencija istièe da je Lukoviæ "navodno vodio i kriminalnu beogradsku bandu, poznatu kao Zemunski klan", i da je meðu "srpskim nacionalistima imao status zvijezde". Podsjeæa se da je Lukoviæ, nakon 1999. godine komandovao "specijalnom antiteroristièkom jedinicom policije" i da je 2001. godine, tokom vladavine Zorana Ðinðiæa, izgubio tu funkciju. Lukoviæ se sumnjièi i za pokušaj atentata 1999. godine na lidera Srpskog pokreta odbrane Vuka Draškoviæa, navodi AP i ukazuje da je to vrijeme kada je "Draškoviæ vodio opoziciju protiv Miloševiæa". Agencija Frans pres sinoæ je, pod naznakom hitno, javila o predaji Milorada Lukoviæa Legije, pozivajuæi se na saopštenje ministra unutrašnjih poslova Srbije Dragana Joèiæa i izjavu za medije njegovog pomoænika Miroslava Miloševiæa. AFP u izveštaju navodi da se smatra da je Lukoviæ glavni organizator ubistva premijera Zorana Ðinðiæa 12. marta prošle godine i podsjeæa da je Lukoviæ bio komandant rasformirane Jedinice za specijalne operacije koja je umiješana i u otmicu i ubistvo Ivana Stamboliæa 2000. godine. Ta agencija navodi da je JSO, koja je odgovarala iskljuèivo tajnoj službi, uèestvovala, prema podacima nevladinih organizacija, u sukobima u bivšoj Jugoslaviji. (kraj) isf