Podgorica, (MINA) – Odluka o priznanju nezavisnosti Kosova u potpunosti se tièe crnogorske Vlade, ali su njom dovedeni u pitanje i interesi Srbije, koja iz tog razloga mora da reaguje, ocijenio je predsjednik Srbije Boris Tadiæ. On je kazao da je odluka Vlade Crne Gore da prizna nezavisnost Kosova legitimna i uslovljena sopstvenim interesima, kao što je legitimna odluka Srbije da brine o svojim interesima. »To je potpuno odluka crnogorske vlade, ali reagujem kao predsjednik Srbije kada su tom odlukom interesi Srbije dovedeni u pitanje tom odluke. Svako ima pravo da brani svoje interese, ali ne dozvoljavam da niko ugrožava interese moje zemlje”, rekao je Tadiæ Televiziji Crne Gore. On je kazao da unutar svoje kuæe svako ima pravo da odluèuje o onome što procjenjuje da je dobro i dodao da crnogorska Vlada dovodi u pitanje nacionalne interese susjedne zemlje kada svijim odlukama zadire u interese Srbije. “U svakom sluèaju, to nije akt velike ljubavi i prijateljstva prema Srbiji. Ali, ne bih upotrebljavao metaforu ‘nož u leða’, mogu da se naðu i sreænije rijeèi. Èitavu temu svodim na legitimne interese i principe koje smatramo zajednièkima«, naveo je Tadiæ. Prema njegovim rijeèima, emotivne reakcije na crnogorsko priznanje Kosova su normalne. “Jer smo živjeli godinama u zajednièkoj državi, nije baš sasvim jasno razlikovati naše identitete i zajednièku istoriju. Onda i ovakve odluke mogu da izazovu komešanja i emotivne reakcije. Ali, emocije treba staviti sasvim u stranu i pokušati izabrati najracionalnije rješenje”, smatra Tadiæ. On je, ipak, kazao da crnogorsko i makedonsko priznanje Kosova imaju “kudikamo veæi znaèaj” za Srbiju od iste odluke Mikronezije. “Priznanjem je Crna Gora dijelom uticala na priznanje Kosova, iako to nije bilo odluèujuæe, a isto tako i druge države koje su priznale Kosovo. Zbog toga je Srbija reagovala, upotrebljavajuæi diplomatska sredstva”, rekao je Tadiæ. On je naveo da država koja ne reaguje na takve odluke drugih zemalja u diplomatskom smislu stavlja do znanja da joj nije od odluèujuæe važnosti sopstveni integritet. Tadiæ je dodao da “nikada nije rekao da je to odluka koju nije donijela Crna Gora, nego neko drugi”. “To je uradila sasvim zakonito Vlada Crne Gore i njene zvaniène institucije, a što se tièe politièke realnosti, svako ko se njom bavi zna da je pritisak sastavni dio politike. Ali, vi odolijevate ili ne odolijevate pritiscima, nalazite ili ne nalazite rješenja”, smatra on. Tadiæ je bio iznenaðen odlukom Vlade Crne Gore da prizna Kosovo jer je, kako je naveo, došla “u danu koji je bio neoèekivan”. Prema njegovim rijeèima, ako odluka zemlje koja se granièi sa Srbijom po vremenu koincidira sa danom kada se u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija usvaja inicijativa o savjetodavnom mišljenju Suda pravde, onda rekacija Beograda prema toj zemlji ne može da bude ista kao prema drugim državama. “Kada je naša rezolucija u Generalnoj skupštini izglasana, nije postojao nijedan razlog da se dan nakon toga desi priznanje od strane Crne Gore i Makedonije”, rekao je Tadiæ. On je naveo da je bio saglasan sa odlukom Vlade Srbije da otkaže gostoprimstvo ambasadoru Crne Gore u Beogradu Anki Vojvodiæ, ali je dodao da to nije bila mjera “dramatièno oštrija od drugih”. “Proglašavanje ambasadora personom non gratom je, sa stanovišta diplomatije, reakcija ispod spuštanja odnosa na nivo otpravnika poslova. Spuštanje odnosa na nivo otpravnika poslova bila bi drakonskija reakcija, više bi bilo potrebno vremena da regulišemo odnose. Ovako ostavljamo aktivnu poziciju da vidimo šta da èinimo”, pojasnio je Tadiæ. On smatra da tome ne treba pridavati poseban emocionalni znaèaj, jer se radi o vrlo jasna, racionalno definisanoj diplomatskoj mjeri. “Ona u sebi nema mitova i posebnih emocija”. Tadiæ je kazao da je ministar inostranih poslova Srbije Vuk Jeremiæ reagovao emotivnije na crnogorsko priznanje Kosova nego što bi on sam to uèinio. “Ali pratite kako ja regujem, a to je više nego mirno i racionalno. Emotivnih reakcija bilo dosta sa obje strane, ali nije vreme za emocije, nego za pragmatiène odluke”, rekao je Tadiæ. (kraj) drv/žug