Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Svaka odgovorna vlada treba da sagleda globalne trendove, pritisak kredita na državni budžet i odloži planove za drugi blok Termoelektrane (TE) Pljevlja u korist solarnih i vjetroelektrana, saopštio je direktor Mreže za promjene jugoistočne Evrope, Garret Tankosić Kelly. On je za Vijesti kazao da ne vidi razlog zašto bi iko želio da investira u takav rizičan poduhvat, kada je mogućnost da termoelektrane postanu “nasukana imovina” ili investicije koje se prerano pretvaraju u obaveze, sada pojedinačno najveći problem za sektor energetike. Tankosić Kelly je podsjetio na ocjene stručnjaka sa nedavno održane prve globalne konferencije o nasukanim sredstvima u Oksfordu, da je ugalj imovina sa najvećim rizikom da bude nasukana i na stav A2A, Vladinog italijanskog partnera u Elektroprivredi, da nije dobro vrijeme za investiranje u drugi blok TE. "A2A, koja poznaje energetski biznis, misli da je pogrešno vrijeme za investiranje, a ugovor o kreditu će uglavnom ići na češku kompaniju koja je spremna da izgradi termoelektranu od 254 megavata sa električnim efikasnošću od 39,5 odsto, za 338,5 miliona EUR", naveo je Tankosić Kelly, koji je u Crnoj Gori bio šef Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). On je dodao da je za nedavno završenu TE šoštanj u Sloveniji budžet bio 602 miliona, a na kraju će ona koštati 1,43 milijarde EUR. TeE će zapošljavati 450 ljudi, umjesto obećanih 3,5 hiljada, i očekuje se da će napraviti gubitak od 80 milliona u prvoj godini rada. U Ministarstvu ekonomije smatraju da bi se sa drugim blokom TE, koji treba da gradi češka škoda Praha, ostvario strateški cilj države u energetici - obezbjeđivanje elektroenergetske nezavisnosti, eliminacija aktuelnog deficita, poboljšanje sigurnosti snabdijevanja potrošača, kao i poboljšanje stabilnosti i održivosti sistema. Iz Ministarstva podsjećaju da od 1982. godine u Crnoj Gori nije izgrađen nijedan značajniji novi izvor električne energije, odnosno TE je posljednji izgrađeni, a u međuvremenu je potrošnja konstantno rasla, kao i deficit. “Deficit električne energije je u pojedinim periodima dostizao kritične granice tako da se ogroman novac odlivao iz Crne Gore za kupovinu električne energije”, rekli su Vijestima iz Ministarstva. Prednost izgradnje drugog bloka TE je, kako navode, prije svega, rješavanje ekoloških problema i isplativosti projekta i to što je izgradnjom prvog bloka jedan dio opreme i radova za drugi, već realizovan. Prema novim direktivama Evropske unije (EU) termoelektrane u regionu će moći da rade od kraja 2017. do 2023. godine još 20 hiljada sati, a realizacijom drugog bloka TE i radom prvog u režimu rezerve, smatraju u Ministarstvu, Crna Gora može postati lider u regionu kada je riječ o izvozu energije i stabilnosti sistema. U strukturi proizvodnih kapaciteta Energetske zajednice jugoistočne Evrope (JIE) preovlađuju termokapaciteti od kojih većina ne ispunjava zahtjeve evropske regulative u vezi zaštite životne sredine. Prognoza o deficitu električne energije, kako dodaju, u potpunosti se odnosi i na Crnu Goru, što potvrđuju karakteristike Energetskog bilansa za ovu godinu - potrebe potrošača za električnom energijom veće su od proizvodnih mogućnosti EPCG u energiji i u snazi. Mreža za promjene JIE uradila je izvještaj o energetskoj efikasnosti koji pokazuje da postoji veliki potencijal za uštedu energije, između 20 i 40 odsto, u građevinskom sektoru širom regiona, dok je na raspolaganju 500 miliona EUR neutrošenog novca. "Razlog za to je jasno povezano sa nedostatkom političke volje kod nekih od naših izabranih predstavnika", rekao je Tankosić Kelly. Izvještaj će biti predstavljen na regionalnoj konferenciji, koja danas počinje u Podgorici, a u predgovoru je potpredsjednik EU, Maroš šefčovič naveo da se mora fundamentalno promijeniti mišljenje o energetskoj efikasnosti, koja bi trebalo da bude prvo gorivo u regiji. Mreža za promjene JIE, kako je naveo Tankosić Kelly, trenutno prikuplja potpise za peticiju tražeći od vlada u regiji pravedniji, čistiji i efikasniji energetski sistem. On je ocijenio da aktuelna crnogorska Vlada ima katastrofalan dosije, jer se ispostavilo da je veliki energetski infrastrukturni projekat Tara propao zato što su lideri ekološke države željeli da grade u baštini UNESKO-a, sa partnerom na nedržavnom nivou, Republikom Srpskom. On je podsjetio na optužbe Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) da je projekat dizajniran ne da koristi narodu Republike Srpske ili Crne Gore već kompaniji za koju je tender bio raspisan, odnosno EFT. “Projekat Buk Bijela nije uspio, jer je originalni dizajn bio previše staromodan i nije se mogao naći investitor koji bi preuzeo rizik, uprkos ponavljanju propalih tendera. Najzad, tu je Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP), kamen oko vrata, koji je nekada bio razlog svih ovih energetskih projekata i koji je gotovo doveo državu do bankrota, radi na 25 odsto kapaciteta i biće skoro sigurno zatvoren u srednjoročnom periodu”, naveo je Tankosić Kelly. (kraj) dmv