Podgorica, (MINA) – Teško je izgraditi institucije i uskladiti legislativu sa propisima Evropske unije (EU), ali je dobro što u Crnoj Gori postoji politièki konsenzus o pridruživanju toj organizaciji, ocijenio je danas direktor Direkcije za zemlje Zapadnog Balkana u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje, Pjer Mirel. U debati „Crna Gora u EU“, održanoj na Fakultetu za državne i evropske studije, Mirel je naveo da je Crna Gora stabilna država koja pokazuje „visok nivo zrelosti od ostvarivanja nezavisnosti“. „Èini se da je najvažnije da se pitanje legislative reguliše do juna ili jula, a onda je neophodno da se ona stvarno primjeni, odnosno da se planovi i strategije pretvore u vidljive akcije. Pod time mi podrazumijevamo uvjerljivu trasu puta koja æe unaprijediti aplikaciju Crne Gore za status kandidata“, rekao je on. Mirel smatra da èesto postoji problem što zemlje koje teže èlanstvu u EU prihvate veliki broj obaveza, ali ne rade na njihovoj implementaciji u dovoljnoj mjeri, što je bio sluèaj sa Makedonijom. „Podrazumijeva se da pregovori ne mogu poèeti dok se sve obaveze ne ispune“. Prema njegovim rijeèima, ne postoji fiksno vrijeme u okviru kojeg se èlanice EU izjašnjavaju o aplikaciji za status kandidata za èlanstvo, a dosad je za to, u prosjeku, bilo potrebno oko 12 mjeseci. „Maðarska je aplicirala za èlanstvo 1993. godine, a tek tri godine kasnije se o tome odluèivalo. Naravno, ne kažem da æe isti sluèaj biti sa Crnom Gorom, veæ da ne postoji neki automatski rok. Do sada je prosjeèno bilo potrebno oko 12 mjeseci da se procijeni to pitanje“, pojasnio je Mirel. On je dodao da je velika razlika izmeðu država zapadnog Balkana i Rumunije i Bugarske, kao novih èlanica EU, jer u tim zemljama nije bilo rata u skorije vrijeme. „Nedavni rat na Balkanu izazvao je veoma znaèajne posljedice. Na primjer, kao njegovu posljedicu imate vrlo krhki Dejtonski ugovor u Bosni i Hercegovini“, kazao je Mirel. On je naveo da je prepreka ka pridruživanju EU i kada izmeðu zemalja regiona nema stvarnog konsenzusa o granicama, kao što je trenutno sluèaj sa Srbijom i Kosovom. „Korjen same ideje o EU bio je u miru i stabilnosti. Nažalost, EU tokom 1990-ih nije mogla da primjeni istu strategiju za ovaj region. Zato sad pokušavamo sve to da sustignemo i pomognemo zemljama zapadnog Balkana oko svega što su prethodno uspješno uradile države centralne Evrope“, rekao je Mirel. On je naveo da strategija EU sa zemljama zapadnog Balkana ukljuèuje asocijaciju i stabilizaciju. „Asocijacija podrazumijeva sliène procese kao i prilikom sporazuma o pridruživanju sa Poljskom, Slovenijom ili Maðarskom, što znaèi da se pravi bilateralni sporazum, koji se prije svega odnosi na trgovinu“, pojasnio je Mirel. Prema njegovim rijeèima, stabilizacija je naroèito važna zbog nedavnih ratova u regionu. „Ona se odnosi na saradnju sa Meðunarodnim kriviènim sudom za bivšu Jugoslaviju i procesuiranje ratnih zloèina na nacionalnom nivou. Takoðe, ona podrazumijeva uspostavljanje dobrih komšijskih odnosa i regionalnu saradnju“, zakljuèio je Mirel. (kraj*) drv/del