Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Savjet za privatizaciju ne može kompletirati ponudu za prodaju Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) na tenderu jer je iznos dugova nepoznat i neprovjeren, ocijenio je danas izvšrni direktor Grupe za promjene (GZP) Nebojša Medojeviæ. On je na Okruglom stolu o Strategiji privatizacije KAP-a, koji je organizovala Socijaldemokratska partija (SDP), podsjetio da je imovina kompanije sada negativna za oko 50 miliona EUR, dok je 1994. godine iznosila 900 miliona njemaèkih maraka. Nekoliko uèesnika Okruglog stola ocijenilo je da je preispitivanje i utvðivanje preciznog iznosa duga neophodno prije privatizacije KAP-a. »Prema našim zakonima, KAP treba da bude u steèaju«, saopštio je Medojeviæ. On je rekao da je zbog dugova preduzeæa država, koja je veæinski vlasnik, praktièno izgubila pravo na upravljanje KAP-om. Najveæi povjerioci KAP-a, svrstani u kategoriju stranih su podgorièka Vektra, londonska Standard banka i švajcarski Glenkor /Glencore/, kojima je krajem marta ove godine dugovano ukupno 138 miliona USD. U Nacrtu strategije privatizacije se navodi da, u skladu sa Ugovorom o reprogramu dugova, KAP mora zatražiti odobrenje za prodaju od povjerilaca o njoj ih obavijestiti u razumnom roku. U dokumentu nije navedeno kako æe biti bodovani kriterijumi za odabir ponuda. »Ovakvom formom Strategije, javni tender pretvara se u direktnu pogodbu sa potencijalnim investitorima i kreditorima. Ovu transakciju vode glavni povjerioci, Vektra, Glenkor i Standard banka«, smatra Medojeviæ. Ekspert Evropske agencije za rekonstrukciju (EAR) Rièard Kupiš /Richard Kupisz/ je rekao da je za Vladu mnogo bolje da se sa kreditorima pojedinaèno dogovara o iznosu duga, umjesto da ih objedini u grupu. On je upitao šta bi se desilo ako bi se kreditori javili kao potencijalni kupci KAP-a i dodao da se sa takvim konfliktom interesa ne mogu postiæi najbolji efekti u njegovoj privatizaciji. Kao alternativu, u sluèaju da pregovaranje sa kreditorima bude predugo, naveo je izmještanje dugova KAP-a u posebno preduzeæe, a zatim privatizaciju fabrike aluminijuma. To bi, dodao je Kupiš, obezbijedilo dovoljno vremena za dogovor sa kreditorima. Kupiš je kao drugu taktièku grešku u planu Vlade, naveo objavljivanje predtendera u avgustu, u vrijeme godišnjih odmora, kao i kratak rok od samo tri sedmice da potencijalni kupci odluèe da li æe se prijaviti za kupovinu. Advokat Nikola Martinoviæ je, kao i predstavnici GZP i bivši poptredsjednik crnogorske Vlade Žarko Rakèeviæ, podržao preispitivanje iznosa dugova KAP-a i upitao se zbog èega vlast to sama ne inicira. On je podsjetio da je preispitivanje potraživanja predviðeno Zakonom o insolventnosti. Za Martinoviæa je sadašnja situacija èudna, jer »povjerioci neæe da naplate dug, a država neæe da ga smanji«. Direktor Agencije za prestrukturiranje privrede Branko Vujoviæ je rekao da je predlog da se dugovi preispitaju »znaèajan«, kao i da su oni optereæenje za pregovaraèku poziciju Vlade u privatizaciji. On tvrdi da kreditori neæe upravljati KAP-om i njegovom privatizacijom. Vujoviæ je rekao da nema vremena za izmještanje dugova KAP-a u posebnu kompaniju, kao i da je pitanje da li æe glavni kreditori otpisati dio duga još otvoreno. On je najavio moguænost da Vlada Nacrt startegije privatizacije KAP-a razmatra veæ naredne sedmice. Medojeviæ smatra da su KAP-u milionsku štetu nanijeli ugovori o reprogramu i menadžmentu sa Glenkorom, kao i dva komercijalna na osnovu kojih mu je prodavan aluminijum, kao i onaj o zakupu fabrike anoda. Èlan GZP Branko Raduloviæ je ocijenio da je zbog dva komercijalna ugovora, koja je napisao sadašnji predsjednik Odbora direktora KAP-a Mihailo Banjeviæ, i naplate niže cijene aluminijuma Glenkoru, Crna Gora ošteæena za 150 miliona USD. Ugovor o zakupu fabrike anoda sa firmom Anotek /Anotech/ sa Djevièanskih ostrva, smatra on, za sedam godina trajanja rezultiraæe štetom za KAP. Medojeviæ je ocijenio da je sklapanje više ugovora KAP-a posao za državnog i specijalnog tužioca, jer je to bilo nemoguæe bez saglasnosti vlasti. »Ako to preæutimo, ne možemo govoriti o Crnoj Gori kao pravnoj, pa ni državi«, rekao je Medojeviæ i predstavnicima SDP-a poruèio da »moraju zaustaviti« privatizaciju kompanije. Raduloviæ je predložio formiranje skupštinske komisije koja bi preispitala poslovanje KAP-a u prethodnih 13 godina, raskidanje, kako je kazao, nelegitimnog ugovora o reprogramu, a kriviènu odgovornost privatih firmi koje su saraðivale sa KAP-om i uprave za poslovne poteze. On smatra da se uz novi menadžment i relativno niska ulaganja vrijednost KAP-a može uveæati na nekoliko stotina miliona USD. Kako je objasnio, moguæe su tri varijante, da Vlada pruzme dugove i prenese ih na graðane, povjerioci pretvore potraživanja u kapital ili da privatizacija bude zaustavljena. Rakèeviæ smatra da nema buduænosti KAP-a bez provjere ugovora sklopljenih 1998. i 2001. godine, za koje tadašnja Vlada nije dala saglasnost. On je predložio raskidanje ugovora o reprogramu, i ocijenio da je KAP »bukvalno nemoguæe« spasiti sa sadašnjim dugovanjima. Èlan Odbora direktora KAP-a Vojin Ðukanoviæ je ocijenio izlaganje Medojeviæa politièkim i saopštio da su savjetnici u junu 1998. godine uvtrdili da je dug kompanije 200 miliona USD, ali da se može poveæati zbog meðunarodnih standarda i finansijske kontrole preduzeæa. On je objasnio da je dug uveæan zbog kamata i skrivenih dugovanja. Za Ðukanoviæa je Ugovor o reprogramu dugova bio koristan i, "u tadašnjim okolnostima", jedino moguæe rješenje. Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapiæ je, nakon predloga iz GZP da njeni ministri napuste Vladu ako bude usvojena "štetna" strategija privatizacije, odgovorio da æe o toj politièkoj stvari odluèiti »kolektivna pamet«. (kraj) dmc/anf