Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Tokom izgradnje hidroelektrana na Moraèi u privredu Crne Gore uæi æe 531 milion EUR, što æe poveæati prihode domaæinstava i podstaæi razvoj preko 40 djelatnosti vezanih za gradnju ovih objekata, ocijenio je ministar ekonomije, Branko Vujoviæ. Podsjeæajuæi na procjene eksperata, on smatra da ne postoji moguænost da se situacija u snabdijevanju elektriènom energijom jugoistoène Evrope znaèajno poboljša u narednih pet godina, zbog nedostatka novih infrastrukturnih objekata. "Ovakvo stanje može imati znaèajne negativne posljedice za ekonomiju Crne Gore ukoliko se što prije ne preduzmu aktivni koraci koje Vlada usmjerava na rješavanje problema nedostatka elektriène energije za potrebe države, jer su vitalni interesi graðana i svih djelova društva usko povezani sa problemom razvoja energetskog sektora i njegovim prevazilaženjem", rekao je Vujoviæ za portal Montenegrowing. On je upozorio da bi bilo ekonomski katastrofalno ukoliko se sprijeèi valorizacija vodnog potencijala rijeke Moraèe. "Imajuæi u vidu da se Deklaracija o zaštiti Tare odnosi na cio tok te rijeke i da su njeni zakljuèci decidni u pogledu graðenja bilo kakvih objekata, kao i da taj dokument radikalno mijenja uslove za bilo kakvo korišæenje voda u Crnoj Gori, bilo bi zaista ekonomski katastrofalno pokušavati sprijeèiti valorizaciju potencijala Moraèe", kazao je Vujoviæ. Prema postojeæim analizama, gradnja HE na Moraèi imala bi brojne ekonomske benefite, meðu kojima su smanjenje deficita u spoljnotrgovinskoj razmjeni, unaprijeðenje geopolitièkog statusa u regionu, stimulisanje industrijske proizvodnje i drugih poslovnih moguænosti, kao i lokalne ekonomije. Tokom šest godina izgradnje, crnogorska privreda, prema projekcijama, bilježiæe poveæanje investicija, što æe omoguæiti znatno poveæanje prihoda domaæinstava i razvoj novih djelatnosti vezanih za gradnju ovih objekata. "Na izgradnji èetiri nove hidroelektrane biæe angažovano lokalno stanovništvo, u prvom redu iz Kolašina, ali i ostalih djelova Crne Gore, a predviða se i moguænost razvoja dodatne industrije na slivu Moraèe, poput flaširanja vode, rast agro-biznisa i turistièko-rekreativnih aktivnosti. Iskustva drugih evropskih zemalja pokazuju da stvaranje akumulacija privlaèi više turista", naveo je Vujoviæ. Izgradnja HE na Moraèi predstavlja, kako je dodao, integralni razvojni projekat koji omoguæava da to podruèje, nakon izgradnje autoputa Bar – Boljari, ne postane „slijepo crijevo”. "Autoput æe zaobiæi ovo podruèje. To može da dovede samo do još veæe depopulacije i propadanja ovog kraja", kaže Vujoviæ. Najbolji naèin da do toga ne doðe je, kako je dodao, integralni razvoj gornjeg i srednjeg toka Moraèe kroz izgradnju hidroelektrana. Vujoviæ je podsjetio da su se veæ èula mišljenja da je jedna od moguæih altrenativa gradnje HE na Moraèi rješavanje gubitaka na mreži. "Na distributivnoj mreži gubici su oko 20 odsto, od èega po polovinu èine kraða i tehnièki gubici. Gubici na prenosnoj mreži su oko tri odsto", saopštio je Vujoviæ. "Za ovakve gubitke potrebna je velika investicija". On smatra da se ova pitanja moraju rješavati paralelno sa pitanjem proizvodnje. "Takoðe, Strategija razvoja energetike je uzela ovo pitanje u obzir i došla do zakljuèka da se rješavanjem gubitaka na mreži i malverzacija ne može riješiti deficit elektriène energije", rekao je Vujoviæ. Prema njegovim rijeèima, hidroelektrane su ekonomski najracionalniji energetski izvor, upravljaèki najfleksibilniji i ekološki najèistiji vid obnovljive energije. Hidroenergija je, kako je dodao, za sada, jedini pouzdani i ekonomski prihvatljiv izvor obnovljive energije koji može da pokrije znatan dio potreba za strujom. "Crna Gora raspolaže hidroenergetskim potencijalom koji spada u sam svjetski vrh prema Indeksu Strateškog prioriteta za korišæenje, ekonomiènosti i pogodnosti uklapanja u ekološko i socijalno okruženje. Prosjeèna raspoloživost voda je 27,8 hiljada metara kubnih po stanovniku godišnje, što Crnu Goru svrstava u zemlje najbogatije vodnim resursima", podsjeæa Vujoviæ. Ipak, Crna Gora, kako je dodao, zabrinjavajuæe zaostaje u iskorišæavanju najdragocjenijeg resursa. Okolne države su, u manje povoljnim prirodnim uslovima, iskoristile oko 50 odsto potencijala i pripremaju ubrzani nastavak gradnje novih objekata. "Najveæi broj evropskih zemalja je iskoristio vodne potencijale od 90 do 95 odsto i sada samo upotpunjavaju hidroenergetske sisteme revitalizacijom", naveo je Vujoviæ. Što se tièe obnovljivih izvora energije kao što su male HE i vjetrogeneratori, ništa od njih, tvrdi Vujoviæ, ne može zamijeniti projekat HE Moraèa, može mu biti samo dopuna. "Kad bi se sve planirane male HE izgradile, proizvodile bi oko 400 gigavat sati, dakle, skoro upola manje od Moraèe. Vjetrogeneratori i solarna energija, iako predviðeni kao dodatni izvor energije, imaju malu moæ pretvaranja i poznato je da je ulaganje u ove izvore veoma skupo", objasnio je Vujoviæ. Oni, kako je kazao, u jednom dijelu, takoðe mogu predstavljati dopunu, ali nikako nešto što bi moglo riješiti pitanje deficita elektriène energije, a za Crnu Goru, koja uvozi preko 40 odsto struje, to je kljuèno. "Pogrešno se smatra da se, zato što je zemlja bogata hidroenergetskim resursima, uvijek može naæi alternativa za sve one objekte na koje se olako stavljaju zabrane. Zaboravljaju se èinjenice, a to je da su vodni režimi veoma naravnomjerni i da je za njihovo korišæenje neophodno regulisanje protoka akumulacijama sa godišnjim regulisanjem protoka, kao i da se na vrlo ogranièenom broju mjesta mogu raditi objekti vodne infrastrukture", zakljuèio je Vujoviæ. (kraj) bvm