Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava pripremila je izmjene i dopune dva poreska zakona u Crnoj Gori, koje predviðaju izmeðu ostalog, da obveznici jedan odsto ukupnog godišnjeg poreza mogu donirati civilnom sektoru. O uvoðenju takvog poreskog sistema danas je u Podgorici Akcija za ljudska prava organizovala okrugli sto, na kojem su njeni predstavnici ocijenili da bi to rješenje obezbijedilo dodatni izvor finansiranja NVO sektora. Ta organizacija je uradila Nacrt izmjena zakona o porezu na dobit pravnih lica i na dohodak fizièkih, a u cilju unaprjeðenja uslova za razvoj civilnog sektora i podsticanja poreskih obveznika na davanje donacija, prvenstveno NVO-ima koje se bave zaštitom i unaprjeðenjem ljudskih i manjinskih prava. Predstavnik Akcije Tea Gorjanc Preleviæ objasnila je da su NVO iz te oblasti uglavnom uskraæene za iznose koji su namijenjeni civilnom sektoru iz javnih fondova, izmeðu ostalog i zbog potrebe da oèuvaju nepristrasnost i nezavisnost. Te NVO su se, do sada, finansirale iz stranih donacija, kojih je kako je kazala, sve manje. »U postojeæim zakonima o porezu na dobit i dohodak, takoðe, nije bila predviðena moguænost da se davanja u cilju zaštite i unaprjeðenje ljudskih i manjinskih prava, razvoja demokratije i civilnog drštva, obraèunavaju kao rashod i na taj naèin budu izuzeta od oporezivanja«, rekla je Gorjanc Preleviæ. Okrugli sto je organizovan u okviru projekta Novo poresko zakonodavstvo za podršku NVO projekata koji unaprjeðuju ljudska prava, a sprovodi se u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj. Akcija za ljudska prava u Nacrtu izmjena zakona, predlaže korišæenje jedan odsto plaæenog poreza na dohodak i na dobit, za posebne namjene. To, kako je objasnila Gorjanc Preleviæ, znaèi da jedan odsto plaæenih poreza na dohodak i dobit u poreskom periodu, biti uplaæivan nevladinim fondacijama i udruženjima koje obavljaju poslove od javnog interesa. Ako bi, prema podacima Ministarstva finansija, svi obveznici poreza na dohodak iskoristili pravo da usmjere jedan odsto te obaveze za prošlu godinu NVO prema izboru, civilni sektor bi dobio oko 860 hiljada EUR. U sluèaju poreza na dobit, taj iznos bi bio 200 hiljada EUR. Takvo rješenje, kako je kazala Gorjanc Preleviæ, primjenjuje se u Maðarskoj, Poljskoj i Slovaèkoj. Pomoænik ministra finansija Koviljka Mihailoviæ je predlog o uvoðenju sistema jedan odsto ocijenila izvanrednim i oèekuje da æe dobiti podršku u parlamentu. »Èitav civilni sektor treba da doprinese da izmjene i dopune budu upuæene parlamentu u najskorije vrijeme«, poruèila je Mihailoviæ i dodala da izvjesnost primjene, nakon toga, zavisi od marketinga i edukacije. Izvršni direktor Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) Stevo Muk podržao je uvoðenje tog rješenja, ali smatra da se Vlada mora obavezati da on neæe ugroziti dosadašnja budžetska izdvajanja za NVO. On je podsjetio da država godišnje za NVO izdvaja oko 300 hiljada EUR, iako sa znatnim zakašnjenjem. NVO Akcija za ljudska prava predlaže i da se u zakonima o porezu na dohodak i dobit, izdaci za zdravstvene, obrazovne, nauène, vjerske, kulturne, sportske i humanitarne svrhe, za zaštitu i unapreðenje poštovanja ljudskih i manjinskih prava i životme sredine, razvoj demokratije i civilnog društva, priznaju kao rashod najviše do pet odsto ukupnog prihoda. Prema sadašnjim rješenjima, izdaci u te svrhe se priznaju kao rashod najviše do tri odsto ukupnog prihoda. Mihailoviæ smatra da tu predloženu poresku olakšicu treba primjenjivati kao prelazno rješenje, na period od nekoliko godina, »dok se ne ustali sistem jedan odsto«. Treba, prema njenim rijeèima, motivisati donatore da daju novac, a NVO da ga troše prema svojim pravilima. »U suštini, treba usvojiti novi zakon o NVO«, kazala je Mihailoviæ. Dosadašnja praksa, kako su kazali iz Akcije, pokazuju da je potencijalnim donatorima ta poreska olakšica najèešæe nepoznata i rijetko se prijavljuje. Zakon o nevladinim organizacijama iz 1999. godine ureðuje neprofitna nevladina udruženja i fondacije i omoguæava da pet osoba formira NVO sistemom prijave kod nadležnog ministarstva, uz minimum administrativnih uslova. Ovaj zakon se ne primjenjuje na politièke organizacije, vjerske zajednice, sindikalne, sportske organizacije i one NVO koje su osnovane posebnim zakonom. Izmjenama i dopunama ovog zakona iz 2002. predviðena je materijalna pomoæ države NVO koju raspodjeljuje skupštinska Komisija. NVO su osloboðene plaæanja poreza na dobit u iznosu od èetiri hiljade EUR na zaradu od 50 hiljada, pod uslovom da dobit upotrijebe za ostvarivanje neprofitnih ciljeva zbog kojih su osnovane. Predviðena je olakšica u vidu oslobaðanja poreza na dodatu vrijednost na usluge ukoliko se njima ne narušava konkurencija na tržištu. NVO su osloboðene i poreza na promet nepokretnosti ukoliko stièu nepokretnost radi ostvarenja svojih ciljeva. Takoðe, ne plaæaju porez na nepokretnosti koje koriste, a osloboðene su i plaæanja svih administrativnih taksi. Ovakva regulativa, kako su ocijenili u Akciji, dovela je do „buma“ nevladinih organizacija, kojih u Crnoj Gori ima više od tri hiljade. Rezultat toga je i da se mnoge zapravo profitne organizacije registruju kao nevladine, odnosno neprofitne, na primjer kafane i djeèiji vrtiæi. Ministarstvo finansija je predlagalo Ministarstvu pravde da izmijeni zakon i restriktivnije uredi NVO. Ministarstvo pravde je, meðutim, to odbilo, smatrajuæi da je to stvar poreske regulative. (kraj) bvm/kmh