Bijelo Polje, (MINA) – Demokratska zajednica Muslimana i Bošnjaka (DZMB) i Bošnjaèka dmokratska partija (BDP) zatražiæe od Ustavnog suda mišljenje o ustavnosti zakona o izboru odbornika i poslanika, jer smatraju da ponuðeni model ne rješava pitanje autentiène zastupljenosti manjina. Predsjednik DZMB Rifat Veskoviæ smatra da je izborni zakon neustavan i predstavlja “dnevno-politièki, a ne pravni akt”. “A možda vladajuæa koalicija ponovo i svjesno pravi izborni zakon koji nije u skladu sa Ustavom kako bi još jedne izbore progurali po starom izbornom zakonu koji je oprobana dobitna kombinacija za njih”, navodi Veskoviæ u saopštenju. On je istakao da se “farsa i nakon dvije godine nastavlja”, i da vladajuæa koalicija “štima izborno zakonodavstvo za opstanak na vlasti i sljedaæih 20 godina”. Veskoviæ je naveo da su, od svih konvencija i deklaracija iz oblasti ljudskih i manjinskih prava, u tekst izbornog zakona inkorporirani jedino djelovi Statuta Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije koji se tièu izbora. “Koordinator Radne grupe za izradu Izbornog zakona (Miodrag Vukoviæ) kao primjere za rješenje autentiène zastupljenosti manjinskih zajednica uzeo je Francusku i Njemaèku kao zemlje koje ne priznaju te kategorije, a model rješenja ovog pitanja iz država okruženja on svjesno previða”, ocijenio je Veskoviæ. Prema njegovim rijeèima, dok je u svim državama bivše Jugoslavije terminološki preciziran i u Ustavu i u izbornim zakonima naèin autentiène zastupljenosti manjinskih zajednica, obezbijeðeni i zagarantovani mandati, u Crnoj Gori se “ne zna ni ko je veæinski narod, ni ko su manjinske zajednice”. Veskoviæ smatra da se svjesno krši poglavlje Ustava o manjinskim pravima u kome je naglašeno da se pripadnicima manjinskih naroda jemèi autentièna zastupljenost u parlamentu i skupštinskim jedinicama lokalne samouprave u kojima èine znaèajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije. Krši se, kako je ocijenio, i èlan o zabrani nasilne asimilacije pripadnika manjinskih naroda . “Da bi saèuvala politièku prevlast i model sigurne izborne pobjede, vladajuæa koalicija krši i odredbe izbornog zakona koji predviða proporcionalni izborni model, pa sada za manjinske zajednice uvodi veæinski izborni model, kako bi metodom odabranih politièkih partnera i dalje obezbijedili prohodnost svojih koalicionih partnera iz manjinskih naroda Bošnjaèke stranke i Demokratske unije Albanaca”, kaže se u saopštenju. Veskoviæ je upitao šta znaèi izborni cenzus od tri odsto koji bi važio i za manjinske liste, i kakva je to afirmativna akcija koja se Ustavom obezbjeðuje politièkim partijama manjina, ako na izbornu utakmicu idu pod istim uslovima kao i sve druge partije. “Ako želimo izbornu utakmicu i kod partija manjinskih zajednica, moramo im to i omoguæiti, takoðe uz upotrebu proporcionalnog izbornog zakona uz odreðeni izborni census, a naš predlog je da to bude granica prirodnog praga, dakle, jedan odsto od izašlih glasaèa”, naveo je Veskoviæ. On smatra da Ustav nije ispoštovan ako neka partija manjina uz pomoæ DPS-a, ili sama, osvoji cenzus od tri odsto i uðe u parlament. “Šta sa onim politièkim subjektima manjina koji osvoje dva, 2,9 odsto glasova i slièno”, upitao je Veskoviæ. (kraj) boj/isf