Nikšiæ, (MINA-BUSINESS) - Sektor Tunelogradnje trebalo bi da i dalje ostane u sklopu nikšiækih Rudnika boksita, ocijenili su iz Sindikata te komapanije i upozorili da neæe dozvoliti njegovo izmještanje i formiranje posebne radne cjeline. Sindikat Boksita je od predstavnika poslovodstva danas dobio na uvid Nacrt sistematizacije radnih mjesta, iz kojeg se, kako tvrde, može uoèiti namjera menadžmenta da izdvoji Tunelogradnju, u kojoj je zaposleno 65 radnika. Predstavnici Sindikata, koji su imali primjedbe i na preostali tekst Nacrta, najavili su da æe konaèan stav u veti sa tim saopštiti nakon završetka sistematizacije. Iz radnièke organizacije su upozorili i na nepravilnosti oko prodaje zemljišta koje pripada Sindikatu, a na koje je, bez njihovog znanja, stavljena hipoteka. Oni su objasnili da je rijeè o zemljištu na bivšoj rampi Boksita, koje je, uz saglasnost bivšeg sindikalnog rukovodstva, stavljeno pod hipoteku zbog realizacije socijalnog programa i isplate otpremnina radnicima koji su se prijevili za dobrovoljni odlazak iz preduzeæa. Iz Sindikata su podsjetili da su o tome razgovarali sa predstavnicima Fonda za solidarnu stambenu izgradnju, kada je iniciran sastanak sa ministrima ekonomije i finansija, Brankom Vujoviæem i Igorom Lukšiæem, kako bi se ispravile nepravilnosti u vezi sa stavljanjem zemljišta pod hipoteku. Oni su od nadležnih državnih organa tražili da primijene zakon i privole bivšeg predsjednika Sindikata,0 Ratka Raduloviæa, da konaèno preda džip koji i dalje koristi. U Sindikatu tvrde da to vozilo pripada radnièkoj organizaciji, što potvðuje i dokumentacija koju posjeduju. Zaposleni u Rudnicima boksita još nijesu primili martovsku i aprilsku zaradu, iako se poslodavac nedavno obavezao da æe nastojati da do 15-og u mjesecu izmiri dugovanja, uz eventualno kašnjenje od 30 dana. Menadžment, kako tvrde u Sindikatu, radnicima duguje i 2,5 miliona EUR za rješavanje stambenih pitanja. U Rudnicima boksita, èiji je veæinski vlasnik Centralnoevropska aluminijska kompanija (CEAC), nakon dobrovoljnog napuštanja preduzeæa radi 547 radnika od nekadašnjih 1,2 hiljade. (kraj) mpa/nar/nus