Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora u potpunosti dijeli nedaæe velike finansijske i ekonomske krize, ali èini se da æe sektor usluga, posebno turizam, ostati manje-više stabilan i time povoljno uticati na ukupna dešavanja, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar finansija, Igor Lukšiæ. Prema njegovim rijeèima, deformacija finansijskog sistema, koja je prenijela negativne posljedice na realni sektor, uticala je na znaèajno slabljenje ekonomske aktivnosti u Crnoj Gori. »Sasvim logièno, najteže je pogoðena industrijska proizvodnja koja i bilježi znaèajan pad, djelimièno, ali nedovoljno kompenziran poveæanim aktivnostima u sektoru proizvodnje elektriène energije«, rekao je Lukšiæ u uvodnom dijelu novog Biltena Ministarstva finansija. On je ocijenio da, generalno, pored nepovoljnih trendova koji se odnose na kretanje bruto domaæeg proizvoda (BDP) i manje budžetske prilive, može se govoriti o ponovnoj stabilizaciji cijena, stabilnoj zaposlenosti, kao i usljed znaèajnog pada uvoza, snažnom prilagoðavanju deficita tekuæeg raèuna. »Takoðe, može se govoriti o stabilizaciji bankarskog sektora, kao i odreðenom oporavku tržišta kapitala kao posljedice, prije svega, procesa dokapitalizacije Elektroprivrede (EPCG) i odluka o isplati dividendi u nekoliko privrednih društava, prije svih, Telekoma«, naveo je Lukšiæ. On vjeruje da mjere ekonomske politike, koje Vlada implementira, povoljno utièu na amortizaciju negativnih ekonomskih kretanja. »Kako se i oèekivalo, odmah nakon izbora, nova Vlada nastavlja sa djelovanjem usmjerenim protiv posljedica krize. Kako onim neposrednim, tako i sprovoðenjem mjera koje u dugom roku treba da pomognu ubrzavanju ekonomskog razvoja«, kazao je Lukšiæ. On je dodao da je prvi korak, u tom smislu, prilagoðavanje budžetske potrošnje kroz odreðenu korekciju akciza. »Treba napomenuti da u tom kontekstu program sa Meðunarodnim monetarnim fondom (MMF) i dalje figurira kao moguæa i realna opcija koju u svakom sluèaju treba održavati aktivnom. Rebalans budžeta pravi rebalans izmeðu tolerisanja nivoa budžetskog deficita koji je niži od kriterijuma Mastrihta i nivoa duga koji æe ostati na održivom procentu prema BDP-u«, objasnio je Lukšiæ. Istovremeno, kako je naveo, deficit budžeta je niži od izdataka za kapitalni, što govori o naporima da struktura budžeta ostane uglavnom povoljna. Lukšiæ podsjeæa da su od januara svim budžetskim korisnicima poveæane plate 30 odsto i prihvaæena je obaveza servisiranja dugova prema penzionerima, što je uticalo na znaèajno smanjivanje manevarskog prostora za djelovanje u vremenu recesije. »U dugom roku, meðutim, potrebno je raditi na više planova. Nastavak unapreðenja poslovnog ambijenta i stvaranje uslova za privlaèenje stranih direktnih investicija je prioritet. To se odnosi na dalje prilagoðavanje poreske politike i eliminisanje poslovnih barijera, meðu kojima je potrebno nastaviti snažna ulaganja u infrastrukturu koja stvaraju osnov za buduæi ravnomjerni ekonomski rast«, rekao je Lukšiæ. Takoðe, kako je dodao, pregovori sa socijalnim partnerima koji slijede na temu opšteg kolektivnog ugovora potrebno je da rezultiraju balansom izmeðu potrebe da sistem bude fleksibilniji i zadovoljenja socijalnog minimuma primanja. »Potrebno je razumjeti da je u vremenu krize neophodno podijeliti solidarno teret. Takav pristup, naravno, podrazumijeva pomoæ najugroženijima«, poruèio je Lukšiæ. On smatra da bi suštinski pristup trebalo da znaèi da je potrebno da se ekonomski sistem maksimalno moguæe liberalizuje i da se socijalna politika realizuje kroz budžetsku potrošnju. Paralelno, kako je kazao, potrebno je sprovesti programe optimizacije velikih privrednih subjekata kako bi industrijska proizvodnja u potpunosti bila na održivim osnovama i na taj naèin se stvorili uslovi za širenje proizvodnje. »U svakom sluèaju, izazovi koji slijede zahtjevaju punu posveæenost, odustajanje od nerealnih zahtjeva i populizma, kao i davanje punog doprinosa socijalnom dijalogu«, zakljuèio je Lukšiæ. (kraj) bvm