Podgorica, (MINA) – Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) učestvuje u globalnoj kampanji za internacionalno praćenje bezbjednosti primjene ljekova – Uppsala Monitoring Centre (UMC), čiji je cilj da ukaže na važnu ulogu pacijenata i zdravstvenih radnika u bezbjednoj primjeni ljekova. Iz CInMED-a su naveli da i ove godine, zajedno sa više od 80 država širom svijeta, učestvuju u kampanju koja se ove sedmice sprovodi pod vođstvom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) putem društvenih mreža. Kako su kazali, tema ovogodišnje kampanje je "Ko može prijaviti sumnju na neželjeno dejstvo lijeka?“. Iz CInMED-a su kazali da su ljekovi bezbjedni i efikasni, ali mogu kod određenih pacijenata izazvati neželjene reakcije. „Nadležne regulatorne institucije u oblasti ljekova, u Crnoj Gori CInMED, uspostavljaju sistem za kontinuirano praćenje bezbjednosti primjene ljekova, u cilju prikupljanja novih informacija o već poznatim neželjenim reakcijama i blagovremenog otkrivanja novih“, rekli su iz CInMED-a. Oni su istakli da je svaka prijava dostavljena od pacijenta ili zdravstvenog radnika važna jer doprinosi stvaranju prave slike o bezbjednosti i efikasnosti lijeka. „Svi akteri u oblasti zdravstva, uključujući pacijente, ljekare, medicinske sestre i farmaceute, igraju ključnu ulogu u ovom procesu. Svi učesnici sistema farmakovigilance obezbjeđuju informacije značajne za bezbjednost primjene ljekova“, kaže se u saopštenju. Navodi se da su, osim zdravstvenih radnika, usvajanjem novog Zakona o ljekovima 2020. godine, pacijenti/korisnici lijeka u Crnoj Gori takođe dobili mogućnost da direktno CInMED-u prijave svoju sumnju na neželjeno dejstvo lijeka. To je, kako su rekli iz CInMED-a, naročito važno jer pacijenti mogu prijaviti neželjena dejstva ljekova koji se koriste bez ljekarskog recepta, a njihove prijave obično sadrže detaljan opis neželjenog dejstva i pružaju dovoljno informacija za procjenu. Oni su pojasnili da CInMED nije zdravstvena ustanova, tako da se za liječenje ispoljenih neželjenih reakcija pacijent mora obratiti svom izabranom doktoru. „Osim toga, u slučaju sumnje na neželjeno dejstvo, prije prestanka primjene propisanog lijeka neophodno je konsultovati se sa ljekarom, kako bi liječenje bilo nastavljeno, primjenom druge, odgovarajuće terapije“, kaže se u saopštenju. Navodi se da posebno važnu ulogu u praćenju bezbjednosti primjene ljekova imaju farmaceuti, odnosno zdravstveni radnici koji su najvažnija spona između pacijenata i propisivača lijeka. Iz CInMED-a su naglasili da farmaceuti imaju značajnu ulogu da obezbijede pravilnu i bezbjednu primjenu lijeka tako što će pacijentu pružiti sve potrebne informacije na njemu razumljiv način, čime rizik od pojave neželjenih dejstava svode na najmanju moguću mjeru. „Analizom svih dostavljenih prijava, CInMED, kao regulatorni organ u oblasti ljekova, konstantno prati bezbjednosni profil svih ljekova u prometu u Crnoj Gori, a ukoliko procijeni da dolazi do promjene povoljnog odnosa korist-rizik primjene lijeka – preduzima i određene regulatorne mjere“, navodi se u saopštenju. Dodaje se da te regulatorne mjere mogu biti mjere opreza, ograničenja u primjeni lijeka, promjene u doziranju lijeka i slično, koje mogu doprinijeti unapređenju propisivačke prakse i boljim ishodima liječenja. Ističe se da to kako će CInMED postupati zavisi od same situacije, a cilj je da se ljekovi koji su u prometu koriste na najbolji mogući način, uz minimum mogućnosti da izazovu neželjenu reakciju. Prijavu sumnje na neželjeno dejstvo lijeka je moguće dostaviti putem informacionog sistema zdravstvene zaštite, popunjavanjem obrasca koji je dostupan na www.cinmed.me ili skeniranjem QR koda za online prijavu. Iz CInMED-a su istakli da je Crna Gora od 2009. godine punopravna članica Programa SZO za internacionalno praćenje bezbjednosti primjene ljekova, tako da se svaka prijava dostavljena CInMED-u prosljeđuje u globalnu bazu podataka o neželjenim dejstvima ljekova, bez ličnih podataka o pacijentu i zdravstvenom radniku. Na taj način, kako su naveli, zdravstveni radnici i pacijenti Crne Gore učestvuju u globalnom sistemu farmakovigilance. „Nadamo se da će ova kampanja ohrabriti zdravstvene radnike i pacijente da prijave sumnju na neželjene reakcije u vezi sa primjenom ljekova, jer se na taj način uvećava znanje o ljekovima, što ih čini bezbjednijim za sve nas“, zaključuje se u saopštenju. (kraj) nij