Beè, (MINA) - Austrijski zvaniènici osudili su danas zloèine prošlosti, na sveèanosti povodom 60. godišnjice oslobaðanja koncetracionog logora Mauthauzen. Predsjednik Austrije Hajnc Fišer rekao je da je u Harthajmzu izmeðu 1940. i 1944. godine ubijeno oko 30 hiljada hendikepiranih i bolesnih, kao i zatvorenika koncentracionih logora i prisilnih radnika koji nijesu više bili u stanju da rade. “Nema šta da se relativirira i danas je potpuno jasno šta je uraðeno u Harthajmu, a mnogi su izgubili život samo zato što su htjeli da pomognu žrtvama tog zloèina”, kazao je Fišer. On je istakao da pouka istorije mora biti solidarnost sa grupama koje se nalaze na rubu društva i koje moraju biti njegov dio. “Pravo jaèeg nije nikakvo pravo. Ispravno je samo kada se ljudska prava poštuju, kao i manjinska, jer to su izazovu koji prikazuju kvalitet društva”, istakao je Fišer. Guverner pokrajine Gornja Austrija Jozef Piringer rekao je da onaj ko i danas žali za starim vremenima i ne zna koje su patnje izazvale gasne komore, nema šta da traži u politici. U Mauthauzenu æe sjutra biti održana komemoracija povodom 60. godišnjice oslobaðanja istoimenog koncentracionog logora, gdje je život izgubilo i preko deset hiljada graðana iz Srbije i Crne Gore, a prisustvovaæe i delegacija državne zajednice koju predvodi ambasador u Austriji Mihailo Kovaè. Od zvaniènog osnivanja do oslobaðanja logora od Treæe amerièke armije 5. maja 1945. godine, preko 200 hiljada logoraša iz mnogobrojnih evropskih zemalja i cijeloga svijeta bilo je izloženo nehumanim zatvorskim uslovima i muèenjima. Više od polovine zatvorenika nije preživjelo. Logoraši su umirali od iscrpljenosti zbog iskorištavanja njihove radne snage, zaraza zbog katastrofalnih higijenskih uslova, muèeni su do smrti, i strijeljani ili gušeni u gasnim komorama Mauthausena, u susjednom logoru Gusen kao i Zavodu za eutanaziju u Harthajmzu. (kraj) vek/tmi