• srijeda, 23 jul 2025

U BIH poèela akcija protiv pomagaèa Radovana Karadžiæa

U BIH poèela akcija protiv pomagaèa Radovana Karadžiæa
Sarajevo, (MINA/Hina) - Meðunarodne organizacije koje djeluju u Bosni i Hercegovini (BIH), kao i vlade Sjedinjenih amerièkih država (SAD) i zemalja Evropske unije, poèele su danas akciju èiji je cilj onemoguæiti mrežu koja pomaže skrivanje bivšeg voðe bosanskih Srba Radovana Karadžiæa. Amerièki ambasador u BIH Kliford Bond rekao je novinarima u Sarajevu da je Vlada SAD odluèila da se od danas zamrznu sva imovina i raèuni dvije osobe i dvije firme, za koje je utvrðeno da direktno finansiraju Karadžiæevu zaštitu. Bosanskohercegovaèke vlasti, u saradnji sa Kancelarijom visokog predstavnika i angažovanjem SFOR-a, istovremeno su zapoèele akciju unutar same BIH, èiji je cilj blokirati ove firme i onemoguæiti dalje aktivnosti dvojice osumnjièenih Karadžiæevih saradnika. "Rijeè je o Momèilu Mandiæu i Milovanu Bjelici", kazao je Bond. On je naveo da je Mandiæ vlasnik firme Manko oil, smještene na Palama, dok je Bjelica kljuèni èovjek Privredne banke iz Srpskog Sarajeva. Mandiæ je tokom rata bio bliski Karadžiæev saradnik i obavljao je funkciju ministra policije na Palama. Nakon rata, preselio se u Beograd, gradeæi poslovnu imperiju na švercu naftom, da bi se prije nekoliko mjeseci ponovo vratio u BIH. Milovan Bjelica jedan je od najuticajnijih ljudi Srpske demokratske stranke (SDS), èiji je Karadžiæ osnivaè, i u javnosti se smatra neformalnim gospodarem širokog podruèja unutar Republike Srpske, koje se prostire od Sarajeva preko Romanije do istoènog dijela zemlje. Komanda SFOR-a u Sarajevu potvrdila je da je tokom dana na Palama zapoèela akcija povezana s Mandiæem i Bjelicom. Uz blokadu imovine koju je moguæe da u SAD posjeduju Mandiæ i Bjelica, uslijediæe i sliène mjere u evropskim zemljama, a naæi æe se i na popisu osoba kojima je zabranjen ulazak u Ameriku. Bond je kazao da je ovakva odluka vlade u Vašingtonu utemeljena na izvršnom nalogu predsjednika Džordža Buša iz jula 2001. godine, kojim se predviðaju sankcije za sve one koji ometaju sprovoðenje Dejtonskog sporazuma, u što se ubraja i pomaganje osumnjièenima za ratne zloèine. "Ovo je samo poèetak procesa, kojim se nastoji onemoguæiti podrška osumnjièenima za ratne zloèine, kao i da se sprijeèe oni koji ometaju sprovoðenje Dejtonskog sporazuma", kazao je Bond. On je istakao da veæ dugo govori da ima još osoba unutar SDS-a koji pomažu skrivanje ratnih zloèinaca i dodao da æe i protiv takvih biti preduzete odgovarajuæe mjere. (kraj) pav/sim