Podgorica, (MINA) – Bošnjaèka stranka (BS) razoèarana je što je treæi put produžen rok za usaglašavanje izbornog zakonodavstva sa novim Ustavom, kazao je danas njen funkioner, Kemal Purišiæ. „Pristali smo da glasamo za treæe produženje roka, jer je to izunuðena situacija. Nadamo se da æe to biti posljednje produženje i da æemo ovog puta poslati jasnu poruku Vladi i skupštinskoj Komisiji koja radi na izbornom zakonodavstvu da moraju za šest mjeseci naæi rješenje“, kazao je Purišiæ agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima, treæe produženje roka pokazalo je da crnogorski politièki subjekti na vlasti i u opoziciji nemaju snage da doðu do pravednog i kvalitetnog rješenja. „To je najveæi problem“. Purišiæ tvrdi da se partije, koje mogu da obezbijede dvotreæinsku veæinu za usvajanje norme koja bi omoguæila autentiènu zastupljenost manjina u parlamentu, ponašaju kankulantski. „Htjeli bi da budu demokrate, da uèine taj napor da manjine dobiju ono što što piše u Ustavu, ali istovremeno ne žele da izgube ništa od podrške biraèkog tijela ili od unutar-stranaèkih interesa“, dodao je on. Drugi aspekt prièe o autentiènoj zastupljenosti manjina, kako je rekao Purišiæ, je nastojanje da se manjinama da što manje kako bi njihov glas ostao „nedjelotvoran, sporadièan“. „To se radi da bi se zadržale steèene pozicije u politièkom smislu, i tu više kalkuliše vladajuæa struktura nego opozicija. Smisao autentiènog predstavljanja je da se èuje djelotvorni glas manjina“, kazao je on. Purišiæ je rekao da je BS tražila garantovane mandate, ali pošto u Crnoj Gori „nema volje za takvim rješenjem“, njegova stranka je pristala da to bude „neka varijacija prirodnog praga“ koju bi podržalo dovoljno poslanika da se obezbijedi veæina od dvije treæine u parlamentu. „Došli smo do tog rješenja koji se u suštini oslanja na model prirodnog praga, ali smo tražili da se izvede što veæa proporcionalnost prilikom pretvaranja glasova u mandate“, objasnio je on. Purišiæ je naveo da u BS pristaju da se naðe rješenje koje bi hrvatskoj manjini garantovalo mandat, pošto nijedno drugo nije moguæe. U BS-u nijesu podržali novi predlog albanske manjine, ali jesu rješenje da im se i na narednim izborima primjeni postojeæa afirmativna akcija. On je dodao da je, osim izbornih zakona, sa novim Ustavom u zakonskom roku trebalo uskladiti još oko 100 zakona. „Èitav segment sistemskih zakona nije usaglašen sa posebnim manjinskim pravima i slobodama. To su zakoni iz oblasti obrazovanja, šest-sedam njih, gdje treba naæi naèin kako da se obezbijedi obrazovanje na manjinskim jezicima i pismu“, kazao je Purišiæ. On je dodao da je tu i set zakona iz oblasti kulture i informisanja, o državnim i nacionalnim simbolima, kao i niz drugih koji su po viðenju BS neuslagašeni sa duhom i normama novog Ustava. (kraj) del/žug