Podgorica, (MINA) – Istraživanjem koje je 2018. godine sproveo Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) sakupljeno je 135 uzoraka mrkog medvjeda, od čega su identifikovane 32 različite jedinke, kazali su iz CZIP-a. Iz CZIP-a su naveli da dobijeni rezultati nijesu dovoljni da se definiše brojnost te vrste, što znači da 32 uzorka nije kompletan broj mrkih medvjeda u Crnoj Gori. "U okviru projekta “Zaštita mrkih medvjeda u Dinaridima” koji CZIP realizuje u saradnji sa EURONATUR fondacijom iz Njemačke, sprovedeno je neinvazivno genetičko uzorkovanje izmeta te vrste na teritoriji Crne Gore", kaže se u saopštenju. Istraživanje je, kako su kazali, obavljeno zbog nedostatka preciznih i naučno utemeljenih podataka o njihovoj brojnosti u prošlosti. “U saradnji sa Lovačkim savezom, Javnim preduzećem za nacionalne parkove, Parkom prirode Piva, i uz podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, u periodu između 10. septembra i 9. decembra 2018. godine, ukupno je sakupljeno 135 uzoraka mrkog medvjeda", naveli su iz CZIP-a. Kako su kazali, od njih je uspješno genotipizirano 48 uzoraka, pri čemu su determinisane 32 različite jedinke, od toga 12 ženki i 20 mužjaka. Time su se, kako navode, željela postići dva cilja, a prvi je da se procijeni veličina populacije mrkih medvjeda u Crnoj Gori. “Pomoću genotipiziranja (izrade genskih „otisaka prstiju“) moguće je identifikovati pojedinačne jedinke medvjeda od kojih uzorci potiču. Na ovaj način možemo tačno izbrojati koliko smo medvjeda indetifikovali (minimalan broj medvjeda u populaciji)", pojasnili su iz CZIP-a. Kako su naveli, pomoću „uhvati-označi-ponovo uhvati“ modeliranja, procjenjuje se broj medvjeda koji je promakao prilikom uzorkovanja, što na kraju daje procjenu veličine cjelokupne populacije. Iz CZIP-a su kazali da se drugi cilj odnosio na dobijanje prvih empirijskih podataka o genetskoj raznolikosti mrkih medvjeda kod nas, kao i potragu za dokazima o strukturi populacije koji bi ukazivali na neke savremene ili istorijske procese koji fragmentiraju njihovu populaciju. “Kako je ovom studijom zamišljeno da se prikupi znatno veći broj uzoraka, dobijeni rezultati nijesu dovoljni da se definiše brojnost mrkih medvjeda u Crnoj Gori”, ukazali su iz CZIP-a. Oni su kazali da ih raduje činjenica da funkcioniše protok gena, što navodi na zaključak da populacija te vrste u Crnoj Gori nije mala. “Tačnije, genetički diverzitet mrkih medvjeda koji obitavaju na našoj teritoriji, vrlo je blizak istom kod mrkih medvjeda čije se stanište nalazi na teritoriji Hrvatske i Slovenije, a znatno veći u odnosu na ugrožene populacije u Kantabriji (španija) ili Abrucu (Italija)”, naveli su iz CZIP-a. Prema njihovim riječima, sprovođenje mjera kojima se teži osiguranje suživota između čovjeka i medvjeda, mora biti osmišljeno na temelju novih ekoloških saznanja potkrijepljenih naučnim dokazima. “Ovom studijom su napravljeni prvi koraci u tom smjeru. Budući da je korišćena genetska metoda naučno zasnovana i objektivna, očekujemo da ista bude temelj za donošenje budućih odluka vezano za upravljanje ovom vrstom kod nas, kao i da bude prihvaćena od svih zainteresovanih grupa”, kazali su iz CZIP-a. (kraj) nik/žug