Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori trenutno živi više od èetiri hiljade izbjeglica iz Hrvatske, od kojih su neki integrisani u crnogorsko društvo, dok je status jednog broja i dalje nepromijenjen, izjavio je danas republièki Komesar za izbjeglice Ðorðije Šæepanoviæ. Prema njegovim rijeèima, najviše njih došlo je 1995. godine, za vrijeme operacije Oluja, koju je izvela Hrvatska vojska u Kninskoj krajini. “Malo ih je bilo iz zapadne Slavonije, veliki dio ih je došao 1995. godine, dok odreðeni broj izbjeglica iz Hrvatske boravi u Crnoj Gori još od ranih 90-tih godina”, kazao je Šæepanoviæ Radiju Antena M. On je naveo da je najveæi broj izbjeglica rasporeðen u nekoliko primorskih opština, dok ih je veliki dio koncentrisan i u Podgorici. Komentarišuæi status izbjeglica u Crnoj Gori, Šæepanoviæ je napomenuo da neki od njih imaju stalan posao i riješen problem smještaja u nekom sopstvenom aranžmanu, dok se, u najveæem broju, izbjeglice ipak nalaze u kolektivnim centrima, kao podstanari ili kod roðaka i prijatelja. “Njihov socijalni položaj je i dalje veoma težak, iako vrijeme èini svoje. Protekom godina proces integracije je uzeo maha, tako da se može reæi da se dio njih veæ integrisao u ovu sredinu”, ocijenio je Šæepanoviæ. Najznaèajniji problem koji, kako je naveo, tišti izbjeglice, je taj što su oni u startu došli u Crnu Goru kao raseljena lica, i što takav status imaju i danas. “Što se tièe socijalnog položaja, i dalje najteže rješavaju pitanje smještaja, ali isto tako i druga pitanja, kao što je stalni radni angažman”, rekao je Šæepanoviæ. Na pitanje kako Komesarijat pomaže izbjeglicama, on je napomenuo da, u skladu sa uredbom crnogorske vlade, izbjeglice primaju besplatnu osnovnu zdravstvenu zaštitu, imaju pravo na školovanje kao i ðaci, studenti i graðani Crne Gore. “Komesarijat je, do sada, uspješno obezbjeðivao smještaj za one porodice koje nijesu imale povoljnije rješenje. Nažalost, u posljednje vrijeme, donacije su sve manje, tako da smo prinuðeni da zatvaramo pojedine kolektivne centre i, samim tim, donekle, pogoršavamo položaj ove kategorije raseljenih lica”, objasnio je Šæepanoviæ. On, meðutim, istièe da se, u posljednjih nekoliko godina, iako dosta sporo, popravlja situacija u državi njihovog porijekla, samim tim što je olakšano regulisanje njihovih prava iz radnog odnosa prije odlaska u izbjeglištvo. “Isto tako, za one koji se odluèe na povratak, te moguænosti su lakše i povoljnije nego prije nekoliko godina”, kazao je Šæepanoviæ. (kraj) nem/isf