Podgorica, (MINA) – Konstatacija Vlade da postoje zloupotrebe vjerskih lica u politièke svrhe i da je zbog toga potrebno donijeti Zakon predstavlja nemoæ institucija države da primijene odredbe pravne države, po kojima su svi jednaki pred zakonom, ocijenio je sociolog, Srðan Vukadinoviæ. U Informaciji o potrebi donošenja predloga Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koju je Vlada pripremila, navodi se da znaèajan broj vjerskih lica aktivno uèestvuje u politièkim manifestacijama, a da se mnogi objekti u vlasništvu vjerskih zajednica koriste propagandne politièke svrhe u izbornoj kampanji. Vukadinoviæ je rekao da svaka zloupotreba, ako je u suprotnosti sa zakonom, podliježe odreðenom procesuiranju, navodeæi da je savršeno nebitno ko je njen nosilac. „Meðutim, u Crnoj Gori je prisutna instrumentalizacija religije i njena politizacija, i to prije svega kada je u pitanju jedna religijska zajednica- pravoslavna“, rekao je Vukadinoviæ agenciji MINA. Upitan koliko su vjerske zajednice u Crnoj Gori ukljuèene u politiku i postoji li naèin da se to sprijeèi, Vukadinoviæ je rekao da su poslije promjena 90-ih godina, vjerske zajednice na veoma agresivan naèin ušle u politiku, nastojeæi da se, kako je naveo, obraèunaju sa državnim ateizmom i sebe što bolje pozicionitraju u društvenim gibanjima. „I opet je tu dominantna pravoslavna zajednica, a u okviru nje Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, koja kontinuirano nastoji da u svim bitnim dogaðajima preuzme i politièku ulogu u svemu tome“, rekao je Vukadinoviæ. Meðutim, kako je dodao, društveni i politièki dogaðaji u crnogorskom društvu su pokazali da nijedna vjerska zajednica nije dorasla toj ulozi koju je pokušala neovlašteno i nekompetentno da preuzme. „Identifikujuæi polje religije i politike, ne prave razliku gdje poèinje jedno, a završava se drugo. Postaju faktori dekonstrukcije društva i generatori vjerskog nacionalizma i fundamentalizma, kao jednog od bitnih strukturnih èinilaca razbijanja bivšeg društvenog prostora i jedinstvenih duhovnih ambijenata, èak i unutar sopstvenog biæa“, naveo je Vukadinoviæ. On smatra da bi se to sprijeèilo treba da postoji volja politièkih elita da se poštuje norma u crnogorskom Ustavu o Crnoj Gori kao laièkoj državi. „Pa da se jasno razgranièi sfera duhovnosti kao nešto što je izvan javne sfere. A da se sve religijske zajednice svedu na nivo pravnog subjekta u radnjama koje nisu duhovnost, veæ egzistiranje u pravnom, ekonomskom, imovnom, katastarskom i svakom drugom smislu“, ocijenio je Vukadinoviæ. Kako je kazao, ne može jedna religijska zajednica u Crnoj Gori biti država u državi „koja je niti registrovana, niti plaæa porez, a iznosi znaèajna sredstva iz Crne Gore od djelatnosti za koje nije registrovana“. „Da se sve to dovede u red postoji veoma efikasan naèin, ali ne u situaciji kada se nema volja za to od strane državnih organa i kada se imaju dvostruki aršini za ponašanje jednih religijskih zajednica u odnosu na druge“, rekao je Vukadinoviæ. Komentarišuæi Informaciju u kojoj se navodi da bi, imajuæi u vidu zloupotrebe u radu vjerskih zajednica, odnosno njihov specifièan status u odnosu na druge pravne subjekte, trebalo definisati posebnu njihovu prekršajnu odgovornost, Vukadinoviæ je rekao da u pravnom sistemu ne treba da postoje nikakve specifiènosti „zbog toga što je neka institucija u ovoj ili onoj oblasti i sferi djelovanja“. „Niko se ne može pozivati kada su dokazane zloupotrebe u pitanju na specifiènosti svoga djelovanja i nebeske i onozemaljske norme i zakone. Za sve zloupotrebe, ko god ih èinio, postoji Krivièni i drugi zakon(i) Crne Gore i samo ih treba primjenjivati“, kazao je Vukadinoviæ. Kako je dodao, ne može se imati jedan odnos kada su u pitanju zloupotrebe prema religijskim zajednicama i njihovim predstavnicima, a drugi kada su iste zloupotrebe u pitanju prema ostalim graðanima Crne Gore. „Ako je neki religijski objekat podignut, u novije vrijeme, mimo urbanistièkih i drugih saglasnosti, ili ako neki predstavnici religijskih zajednica borave u Crnoj Gori protivno zakonskim odredbama o boravku stranaca, onda se moraju primijeniti isti propisi i iste sankcije kao za nekoga ko je podigao i sagradio objekat bez valjane graðevinske dozvole“, naveo je Vukadinoviæ. Kazna, kako smatra treba da bude u saglasju sa crnogorskim zakonadavstvom kao i za svaku uèinjenu drugu zloupotrebu. Na pitanje da li je Zakon o slobodi vjeroispovijesti trebalo donijeti ranije, Vukadinoviæ je rekao da zakon sam po sebi ne znaèi ništa ukoliko nije stvoren ambijent za njegovo sprovoðenje. „Uzalud zakonska norma ako organi zaduženi za njeno sprovoðenje i sankcionisanje ne žele da je sprovode ili imaju principe dvostrukih aršina po istim zloupotrebama“, kazao je Vukadinoviæ. Zbog toga je, kako je ocijenio, potrebno prvo stvoriti ambijent po kome i u kome æe norma svoju punu realizaciju imati u stvarnosti. „To je prvenstveno volja da se zakon doslovno sprovodi, potpuno istovjetno prema svim religijskim zajednicama i njihovim predstavnicima, bez ostatka i bez ikakve dileme i rezerve“, precizirao je Vukadinoviæ. (kraj) teo/anm