Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je 41 osoba inficirana virusom HIV, a 16 je oboljelo od side (AIDS), saopšteno je danas na konferenciji za novinare povodom 1. decembra – Svjetskog dana borbe protiv te bolesti. Ministar zdravlja, rada i socijalnog staranja, Miodrag Radunoviæ, kazao je da nas ti podaci ne smiju zavarati jer, na osnovu procjena Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori ima 388 osoba koje žive sa HIV-om. »To pokazuje da je problem HIV-a i AIDS-a kod nas dublji nego što bi se, na osnovu registrovanih sluèajeva, moglo zakljuèiti«, smatra on. Prema njegovim rijeèima, Vladina Strategija za borbu protiv HIV-a i AIDS-a daje smjernice za dalje aktivnosti na suzbijanju tog opakog virusa i oboljenja. Sprovedene su, kako je kazao, mjere opšte i specifiène prevencije u grupama od posebnog znaèaja – mladima, mornarima, radnicima u turizmu, intravenskim korisnicima droga, osobama koje pružaju seksualne usluge, homoseksualcima i zatvorenicima. »Sproveli smo i niz mjera sa ciljem da se sprijeèi prenos infekcija u zdravstvenim ustanovama, edukacijom i uvoðenjem zdravstveno sigurnih procedura, kao i obezbjeðenjem sigurne krvi«, naveo je Radunoviæ. On je kazao da je u Crnoj Gori zaokružena dijagnostika, lijeèenje, praæenje bolesti i njega osoba sa HIV-om i AIDS-om, kao i da su obezbijeðeni uslovi da se ispoštuju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i uvede nadzor druge generacije. To, kako je naveo, omoguæava mnogo bolji monitoring i evaluaciju i epidemiološke situacije i aktivnosti koje se preduzimaju na suzbijanju HIV-a i AIDS-a. »Osnažili smo kapacitete i koordinaciju unutar Vladinog i nevladinog (NVO) sektora, i time stvorili pretpostavke da pružimo snažan i jedinstven odgovor na taj problem«, kazao je Radunoviæ. Prema podacima Instituta za javno zdravlje, prvi oboljeli od AIDS-a u Crnoj Gori registrovan je 1989. godine, a od tada ih je zabilježeno 45, od kojih je 29 umrlo. Na HIV je trenutno pozitivna 41 jedna osoba, 16 ih je oboljelo, na lijeèenju su 24, a pod ljekarskim nadzorom 32 osobe. »Procjena koja je napravljena u Institutu, po metodologiji SZO, jeste da je u Crnoj Gori, u populaciji od 15 do 49 godina, ima 388 osoba sa HIV-om, od kojih su 24 odsto žene«, kazao je direktor Instituta, Boban Mugoša. Prema njegovim rijeèima, zabrinjava porast broja oboljelih žena. On je najavio da æe naredne godine biti uraðena strategija prevencije prenosa bolesti sa majke na dijete, i naveo da je do sada, u Crnoj Gori, zabilježen samo jedan takav sluèaj. Mugoša je kazao da se HIV najèešæe prenosi seksom, od èega 51 hetero, a 31 odsto homo i biseksualnim putem. »Što se tièe bezbjedne krvi, s ponosom istièem da se u Crnoj Gori još nije desilo da neko primi transfuziju koja je inficirana, ne samo, HIV-om, nego bilo kojim od agenasa koji se prate«, rekao je on. Mugoša je izuzetno važnom ocijenio èinjenicu da meðu intravenskim korisnicima droga nema pozitivnih na HIV. »Meðutim, 65 odsto njih inficirano je hepatitisom C, što dovoljno govori kolika je opasnost ako HIV uðe u tu populaciju«, naglasio je on. Mugoša je kazao da nijedno podruèje Crne Gore nije pošteðeno od HIV-a. »Ne smijemo se zavaravati da se to odnosi samo na primorje i Podgoricu. Infekcija se može javiti svugdje i svi smo u opasnosti«, poruèio je on. Predsjedavajuæi tematske grupe Ujedinjenih nacija za HIV/AIDS u Crnoj Gori, Nola Skiner, kazala je da u odnosu na 2000. godinu, u svijetu manje ljudi zaraženo HIV-om i umire od side. »Taj uspjeh se može pripisati ljudima širom svijeta koji preuzimaju voðstvo u zaustavljaju AIDS-a, i vladama koje ispunjavaju obeæanja koja se odnose na poboljšanje univerzalnog pristupa prevenciji HIV-a, lijeèenju, njezi i podršci«, navela je ona. Ipak, kako je kazala, to je tek poèetak i nema mjesta likovanju. »Crna Gora ima jednu od najnižih stopa rasprostranjenosti HIV-a meðu zemljama u regionu, ali je prenošenje tog virusa seksualnim putem u porastu, i trenutno je inficirano više muškaraca nego žena«, upozorila je Skiner. Prema njenim rijeèima, AIDS je i dalje jedan od deset najèešæih uzroka smrti u svijetu, i treba ostvariti opipiljiv napredak u suzbijanju osnovnih pokretaèa te epidemije, naroèito rodne nejednakosti, stigmatizacije i diskriminacije. »Stigma i diskriminacija prepreka su za mnoge ljude da nauèe kako da sprijeèe HIV i kako da doðu do lijeèenja. Potrebni su nam i resursi, dovoljni za obezbjeðenje usluga koje æe imati stvarnog uticaja na zajednice i èitave nacije«, smatra ona. (kraj) gop/isf