Nikšiæ, (MINA) - U Evropskoj Uniji (EU), koju danas èini 28 država èlanica, službeno se komunicira na 24 jezika, èime se ostvaruje pravo svih graðana da budu informisani i komuniciraju na svom jeziku, saopšteno je na tribini Znaèaj multijeziènosti u EU, koja je danas održana u Nikšiæu. Tribinu su organizovali Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija i nikšiæki Filozofski fakultet. Državni sekretar za evropske integracije Aleksandar Pejoviæ ocijenio je da takva politika EU predstavlja uvažavanje kulturnih osobenosti svih država èlanica. “Politika jezika u EU je u nadležnosti država èlanica, i njenom koordinacijom se nastoji oèuvati i unaprijediti višejeziènost kao njena posebna vrijednost. U pregovorima sa EU, Crna Gora je poglavlje o pitanju jezika otvorila i privremeno zatvorila u aprilu, što govori o dobroj usaglašenosti sa propisima i praksom u toj oblasti”, kazao je Pejoviæ. Prema njegovim rijeèima, EU godišnje ulaže oko milijardu EUR u programe namijenjene razvijanju jezièkih i drugih vještina, a posebno oko 50 miliona na promociju jezièkih aktivnosti i projekata. Pejoviæ je kazao da Evropska komisija podstièe uspostavljanje politièke višejeziènosti, unaprjeðenje obuke nastavnika stranih jezika, što ranije uèenje dva strana jezika, uveæanje broja jezika za izuèavanje, kao i koncept doživotnog uèenja. On je podsjetio da u Evropi postoji više od 220 autohtonih jezika, što èini oko tri odsto od ukupnog broja u svijetu, i ukazao na ispitivanje koje je sprovela EU o uticaju jezika na poslovanje preduzeæa po kome male i srednje firme koje poklanjaju pažnju njihovom izuèavanju imaju 44,5 odsto veæu zaradu. Gradonaèelnik Nikšiæa Veselin Grboviæ kazao je da æe Crna Gora evropskoj zajednici, èiji èlan bi ubrzo trebala da bude, kako se oèekuje, dati boju svog jezika, tradicije, bogate istorije i kulture. „Crnogorska jezièka autentiènost, ali i velika sliènost sa ostalim slovenskim jezicima, olakšaæe naše punopravno uèešæe u procesima kulturne razmjene i saradnje, èime æe se doprinijeti jaèanju meðusobnog razumijevanja širom Evrope“, ocijenio je Grboviæ. Dekan Filozofskog fakulteta prof.dr Blagoje Ceroviæ istakao je da i organizovana tribina predstavlja dio aktivnosti vezanih za ulazak Crne Gore u EU, o èemu, ocijenio je, postoji puni konsenzus u državi, što je od posebnog znaèaja za Univerzitet. Ceroviæ je podsjetio da tom na Fakultetu postoje odsjeci za izuèavanje ruskog, engleskog, italijanskog, francuskog i njemaèkog jezika, da su poèele pripreme za otvaranje programa za španski, koji se sada izuèava kao drugi jezik, a omoguæeno je i fakultativno uèenje ukrajinskog. „Od 2003. godine, kada je naš Univerzitet prihvatio bolonjsku deklaraciju o studiranju, na ovom Fakultetu steklo je diplomu 1.080 profesora stranih jezika. Prošle godine na programu za ruski jezik diplomiralo je 30 studenata, 127 za engleski, 38 italijanski, 17 francuski i 23 njemaèki jezik“, precizirao je Ceroviæ. Abasador Njemaèke Pijus Fišer ocijenio je da jezik te države ima posebni položaj, jer ga govori 100 miliona ljudi, ili 16 odsto svih graðana Evrope. Prema njegovim rijeèima, slijede italijanski i engleski sa po 13 odsto, francuski 12, španski sa osam odsto. “Njemaèki danas uèi 15 miliona ljudi, a oko 185 miliona ljudi u svijetu ima znanja iz ovog jezika”, saopštio je Fišer i istakao da podržava zalaganje EU da graðani, pored maternjeg, znaju još dva strana jezika. Ambasador Ruske Federacije Andrej Nesterenko kazao je da ruski i crnogorski jezik imaju zajednièke korijene, i podsjetio na brojne veze dvije države. “Ruski je najrasprostranjeniji jezik svijeta i govori ga oko 250 miliona ljudi, a oko pola milijarde ga zna. Po stepenu raširenosti nalazi se na treæem mjestu, iza kineskog i engleskog”, kazao je Nesterenko. Ambasador Velike Britanije Jan Viting istakao je da je engleski najuèestaliji jezik u svijetu, i da ga zbog tolike rasprostranjenosti nazivaju svjetskim jezikom. Prema njegovim rijeèima, beskonaèna fleksiblnost engleskog jezika èini ga dostupnim svim ljudima i ne postoji hijerarhija. Savjetnik u ambasadi Francuske i direktor Francuskog kulturnog centra Stefan Majkon saopštio je da u svijetu postoji sedam hiljada jezika, od kojih bi oko 50 do 70 odsto moglo da izumre tokom ovog vijeka. “Iako možda neki kažu da bi svijet bio bolji ako bi se razumijevanje svelo na nekoliko jezika, gubitak bilo kog doveo bi do saznajnog osiromašenja, jer svi imaju isti znaèaj i nosioci su identiteta, jedinstvenog poimanja svijeta i života”, ocijenio je Majkon. Predstavnik Ambasade Italije Bordin Filipo kazao je da su “poznavanje Danteovog jezika u Crnoj Gori doprinijeli geografska blizina, uvijek intezivna razmjena izmeðu dva naroda, kao i ekonomski interesi. Ambasador Austrije Martin Palmer kazao je da „austrijski njemaèki nije isti kao njemaèki njemaèki“. “Razlikuju se isto kao što se crnogorski razlikuje od srpskog, bosanskog, hrvatskog”, rekao je Palmer i istakao da je svaki jezik svijet za sebe, „a znanje što više jezika sva vrata otvara”. (kraj) mpa/gop