
Podgorica, Brisel (MINA) - Generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer uputiæe danas formalan poziv Crnoj Gori da se prikljuèi NATO programu Partnerstvo za mir (PzM), što æe najvjerovatnije biti ozvanièeno 14. decembra.
Shefer bi poziv trebalo da uruèi diplomatskom predstavniku Crne Gore pri NATO-u Bojanu Šarkiæu, nakon èega se oèekuje da Crna Gora, zajedno sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, formalno postane èlanica PzM 14. decembra za kada je planirano potpisivanje Okvirnog sporazuma, saznaju “Vijesti”.
Pošto su šefovi država ili vlada 26 èlanica NATO-a na samitu u Rigi prošle sedmice dali zeleno svjetlo za pristupanje posljednje tri balkanske zemlje u PzM, potpisivanje Okvirnog sporazuma predstavlja formalni poèetak njihovog èlanstva.
Uobièajeno je da taj sporazum, u prisustvu ambasadora èlanica NATO-a koji èine Stalni Savjet Sjeveroatlantske alijanse, potpiše ministar inostranih poslova zemlje koja se pridružuje.
Prije toga on treba da pred Stalnim Savjetom iznese Prezentacioni dokument, u kojem objašnjava zbog èega Crna Gora želi èlanstvo u PzM i koje ciljeve želi da ostvari kroz taj program.
Okvirnim sporazumom utvrðuje se da æe Crna Gora biti posveæena demokratiji, poštovanju ljudskih i manjinskih prava, nepovredivosti granica, mirnom rješavanju sporova.
Nakon tog sporazuma, Partnerskim akcionim planom NATO i Crna Gora definišu polja saradnje iz oko 20 ponuðenih oblasti - od kurseva jezika do vojnih vjezbi.
PzM, program NATO-a od 1994, služi za jaèanje vojne i politièke saradnje èlanica NATO-a sa zemljama bivšeg socijalistièkog bloka. To je prva stepenica ka èlanstvu u Alijansi.
Ulaskom u PzM, predstavnik Crne Gore uèestvovaæe i u radu Euro-atlantskog savjeta za saradnju (EASS) koji u Briselu okuplja predstavnike 26 èlanica NATO-a i sada 23 èlanice PzM-a radi razmatranja pitanja vezanih za zajednièku bezbjednost.
I amerièka agencija Asošiijeted pres (AP) javila je da se oèekuje da Crna Gora, Srbija i BiH 14. decembra budu primljene u PzM.
Diplomatski izvori te agencije tvrde da NATO na taj naèin, sedam godina nakon bombardovanja SRJ, želi da ojaèa prozapadne politièare u Srbiji uoèi januarskih izbora u toj zemlji i odluke o konaènom statusu Kosova.
Presudnu ulogu u iznenadnoj promjeni stava Alijanse da je uslov za prijem Srbije i BiH u PzM hapšenje preostalih haških optuženika, imale su SAD.
(kraj) del