Podgorica, (MINA-BUSINESS) – U Podgorici æe od 28. do 30. avgusta biti održan šesti sastanak predsjednika Privrednih komora zemalja bivše SFR Jugoslavije, saopštila je Privredna komora Jugoslavije (PKJ). Na sastanku æe biti razmatrani rezultati pregovora o liberalizaciji trgovine, infrastrukturni projekti od znaèaja za razvoj i jaèanje regionalne saradnje i aktivnosti Privrednih komora od aprila do avgusta ove godine. Osnov za zakljuèivanje bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini je Memorandum o razumijevanju o trgovinskoj liberalizaciji i olakšicama u trgovini, koji su 26. juna prošle godine u Briselu potpisale osam zemalja regiona, Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bugarska, Rumunija, Makedonija, Jugoslavija i Moldavija. Glavni ciljevi memoranduma su podsticanje ekonomskog razvoja i stabilnosti u Evropskoj Uniji (EU), ubrzanje procedure za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO), privlaèenje stranih investitora u Jugoistoènu Evropu i promocija moguænosti za integraciju zemalja potpisnica u svjetsku ekonomiju. Memorandumom je predvidjeno da do kraja ove godine sve zemlje potpisnice meðusobno zakljuèe bilateralne sporazume. Kako je saopštila PKJ, SRJ se nalazi u grupi zemalja koje imaju najmanje potpisanih Sporazuma o liberalizaciji trgovine. SRJ je do sada zakljuèila sporazume sa Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom (BiH), Maðarskom i Ruskom federacijom, dok su sa Slovenijom i Hrvatskom pregovori u završnoj fazi. Sa Bugarskom i Albanijom SRJ je zapoèela pregovore o slobodnoj trgovini, a sa Moldavijom bi trebalo da poènu u septembru. U drugoj fazi planira se i potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom, Ukrajinom i Bjelorusijom. Proces zakljuèivanja bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini u regionu Jugoistoène Evrope biæe završen do kraja godine, èime æe sve potpisnice dobiti zajednièko tržište od preko 70 miliona potrošaèa. Nakon sklapanja sporazuma, predstoji šestogodišnji period prilagoðavanja, nakon kojeg bi više od 90 odsto roba cirkulisalo bez carina. Kako je ocijenila PKJ, time bi privrede zemalja regiona mogle agresivnije da nastupe na treæim tržištima, prije svega u odnosu na zemlje EU, što je kljuè za veæi priliv stranih investicija. Stvaranjem zone slobodne trgovine pruža se i moguænost poveæanja meðusobne robne razmjene u regionu. Za SRJ je, prema ocjenama PKJ saradnja sa susjedima veoma važna, što pakazuje i podatak da je prošle godine više od 25 odsto ukupne robne razmjene sa svetom Jugoslavija obavljala sa susjedima. Na listi prvih 15 najznaèajnijih partnera SRJ nalaze se BiH, Makedonija, Maðarska, Slovenija, Rumunija, Bugarska i Hrvatska. Na donatorskim konferencijama Pakta za stabilnost u Briselu tokom prošle godine, Evropska investiciona banka, Evropska Komisija, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Dunavska Komisija su obezbijedile 540 miliona EUR za infrastrukturne projekte u SRJ. Za rehabilitaciju putne mreže izdvojeno je oko 206 miliona EUR, rekonstrukciju i modernizaciju željeznica 17, èišæenje Dunava 26, a za elektroprivrede 135,9 miliona EUR. Hrvatska je od donatora dobila oko 365 miliona EUR, BiH 267 a Makedonija 160 miliona EUR. Za olakšavanje prekograniène saradnje u regionu, donatori su obezbijedili ukupno oko 140 miliona EUR. (kraj) dmc