Podgorica, (MINA) – Situacija u sudstvu i tužilaštvu je kompleksna i potrebne su promjene kadrova, kao i korišćenje sudske prakse domaćih i stranih sudova, kazao je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) Nebojša Vučinić, navodeći da reforma mora odmah da počne. On je učestvovao na online konferenciji „Pravna država i tranzicija – iskustva Njemačke“, koju je organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore (UPCG) i njemačka Fondacija za međunarodnu pravnu saradnju (IRZ), sa ciljem sagledavanja uticaja tranzicije na vladavinu prava i organizaciju i rad državnog aparata i sistema pravosuđa. Vučinić je ukazao da u Crnoj Gori postoji solidan ustavni i zakonski okvir, a da je najveći problem u tumačenju i primjeni propisa. On je naglasio da je potreban najširi društveni konsenzus o modelu lustracije i da treba ustanoviti da li su crnogorske sudije i tužioci bili uključeni u masovno i sistematsko kršenje ljudskih prava. “Situacija u sudstvu i tužilaštvu je kompleksna i potrebne su promjene kadrova, ali i metoda rada, načina tumačenja i primjene prava, kao i korišćenje sudske prakse domaćih i stranih sudova. Reforma mora odmah da počne”, kazao je Vučinić. On smatra da nije neophodna klasična lustracija, već temeljne kadrovske reforme. “Treba smijeniti sve predsjednike sudova koji su na tim funkcijama u više od dva mandata jer se kroz veći broj mandata, osim toga što je to protivno pozitivnim propisima, vrši transmisija političkog uticaja”, naveo je Vučinić. On je kazao da je potrebno obrazovanje novog Sudskog i Tužilačkog savjeta koji, kako je naveo, neće biti podložni političkom i tajkunskom pritisku. “U tom kontekstu, treba izmjenama relevantnih zakona dodati nove nadležnosti ovim savjetima, a treba izmijeniti i strukturu članova, kao i definisati koncept “uglednog pravnika”. Takođe, treba usvojiti Zakon o porijeklu imovine”, rekao je Vučinić. Prema njegovim riječima, treba primijeniti nove propise o penzionisanju sudija i dovesti mlađe sudije koje znaju jezike i prate sudsku praksu domaćih i stranih sudova. “Treba preispitati rad jednog broja sudija i pozvati ih na odgovornost ako se dokaže veza sa organizovnim kriminalom i ako se utvrdi postojanje korupcije. Treba poštovati sve garancije iz člana 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, naveo je Vučinić. Kako je kazao, postoji nedovoljan nivo nepristrasnosti i nezavisnosti sudija. “A problem predstavlja i nedovoljna kreativna uloga Vrhovnog suda koji bi umjesto striktnog jezičkog tumačenja prava trebalo da promoviše sistematsko i ciljno tumačenje”, dodao je Vučinić. On smatra da treba izbjegavati birokratizaciju sudstva i da u sastav najviših sudova treba da uđu i eminentni profesori i advokati, kao što je slučaj kod ESLJP. “Lustracija u pravosuđu treba da bude jedan proces koji je evolutivne prirode i da obuhvati suštinske reforme, a ne klasičnu lustraciju, a da Sudski i Tužilački savjet dobije dodatne nadležnosti”, kazao je Vučinić. Bivši državni sekretar u Ministarstvu pravde Tiringije Mihael Hauzner ukazao je tokom prvog panela da demokratski kapaciteti nijesu jednaki u dvjema zemljama, kao i da je polazna pozicija u njima potpuno drugačija. On je naveo da su u Njemačkoj, nakon ujedinjenja, svi policijski službenici morali da daju izjave u posebnom formularu da nijesu kršili ljudska prava i počinili krivična djela u obavljanju svoje dužnosti. “A ukoliko bi se dokazalo suprotno, lice je i kasnije moglo da dobije otkaz i da protiv njega budu pokrenuti postupci. Naglasak treba da bude na individualnoj odgovornosti”, rekao je Hauzner. Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić kazao je da Crnu Goru čeka suočavanje sa prošlošću, ali bez revanšizma, ukazujući na problem djelotvornog pravnog lijeka i na značaj pitanja pristupa informacijama. Zastupnica Crne Gore pred ESLjP Valentina Pavličić istakla je da, ukoliko ne budemo imali meritorne odluke Upravnog suda u odlukama koje se više puta nalaze pred njihovom instancom, “imaćemo problem da dokazujemo djelotvornost tužbe kao pravnog lijeka u upravnom postupku”. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, istakao je da je u javnoj upravi neohodan profesionalizam, povećanje efikasnosti i odgovornosti, da nije tako loš zakonodavni okvir ali da postoji problem implementacije propisa, koji je organizacioni i funkcionalni. Predsjednik Udruženja pravnika, Branislav Radulović, naveo je da treba zaokružiti pravni okvir i da nedostaju zakoni o vladi i skupštini. Bivši predsjednik Regionalnog ustavnog i Višeg okružnog suda Tiringije Joakim Bauer istakao je na drugom panelu da je u Njemačkoj lustracija bila ograničena na rukovodeće strukture (sudije, tužioce), a da je osoblje koje pomaže sudijama i tužiocima, kao i službenici u javnoj upravi ostalo na svoim mjestima. “Jedan dio rukovodeće strukture je sam napustio pozicije, a formirana je komisija koja je sprovodila postupke (rad je trajao do godinu i po)”, naveo je Bauer. Radulović je istakao da je najznačajnije usvajanje Zakona o prijeklu imovine, kao i da treba osposobiti tužilaštvo za finansijsku istragu i forenzičku reviziju. On je ponovio stav Udruženja pravnika da je neophodna prirodna smjena generacija u tužilaštvu i sudstvu. Dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i članica Tužilačkog savjeta Aneta Spaić ukazala je na značaj donošenja Zakona o porijeklu imovine i ispitivanja postojanja sistemske koruptivne aktivnosti. Ona je kazala da treba promijeniti strukturu Tužilačkog savjeta. “Jer u postojećoj ugledni pravnici nikada nisu mogli imati većinu prilikom odlučivanja, pa su tako, npr. svi tužioci ocjenjivani najvećom ocjenom”, navela je Spaić. (kraj) nik