Podgorica, (MINA) – U crnogorskom Ustavu ne pominje se raspisivanje referenduma o èlanstvu u Evropskoj uniji (EU) ili NATO-u, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane. Reagujuæi na izjavu predsjednièkog kandidata Socijalistièke narodne partije Srðana Miliæa da je “Ustavom definisano da treba raspisati referendum o pristupanju Crne Gore NATO-u”, MO navodi da je “ta tvrdnja, vjerovatno, proizvod slobodnog tumaèenja èlana 15, u kojem stoji da Skupština odluèuje o naèinu pristupanja EU”. „Za predsjednièkog kandidata, iznenaðujuæe je to da nije upoznat sa odredbama najvišeg pravnog akta države, tim prije što je predsjednik taj koji je garant njegovog poštovanja i sprovoðenja”, kaže se u reagovanju dostavljenom agenciji MINA. Navodi se da Miliæ govori o kvalitetu Komunikacione strategije “dokumenta èija je implementacija tek u poèetnoj fazi, i koja ima za cilj da evroatlantske integrativne procese objasni prosjeènom graðaninu, da ne bi ostavljali prostor nepoznanice”. “Nema mjesta Vašem èuðenju, jer Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku, te prema tome ona nije ništa preuzela kao ‘ekskluzivno pravo’, veæ zastupa spoljnopolitièke prioritete Crne Gore, koji su definisani Deklaracijom o nezavisnosti, koja je usvojena u Parlemntu, ali i drugim strateškim i zakonskim dokumentima, poput Strategije nacionalne bezbjednosti i odbrane, kao i zakonima o odbrani i Vojsci”, kaže se u reagovanju. Stoga, kako se navodi, Vlada samo izvršava definisane obaveze u oblasti spoljne politike. Komentarišuæi Miliæeve navode da se “postavlja pitanje na koji naèin se mogu mladi ljudi iz Crne Gore slati u misije koje æe biti pod patronatom Ujedinjenih nacija (UN), iz Ministarstva odbrane poruèuju da je “javnost o tome veæ obaviještena”. “Vlada je utvrdila Predlog Zakona o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore (VCG) u meðunarodnim snagama i uèešæu pripadnika civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu”, precizirano je iz tog resora. Tim dokumentom je, kako se navodi, predviðeno da se "jedinice VCG za uèešæe u mirovnim misijama popunjavaju na dobrovoljnoj osnovi", odnosno nakon prethodne pojedinaène izjave zainteresovanih o uèešæu u takvim misijama. “Osim uèešæa u oružanim meðunarodnim formacijama, predviðene su i aktivnosti u okviru mirovnih snaga, humanitarnih akcija, kao i misija za podsticanje demokratije”, kaže se u reagovanju. Navodi se i da je Ustavom Crne Gore predviðeno da Savjet za odbranu i bezbjednost predlaže upotrebu jedinica vojske u meðunarodnim snagama, a Vlada o uèešæu pripadnika civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu. „Zakon o mirovnim misijama usvaja se u Skupštini, dvotreæinskomm veæinom kad se o njemu prvi put odluèuje, a drugi put je dovoljna veæinska podrška ukupnog broja poslanika. Ustavom je propisano i da odluku o mirovnim misijama, donosi Skupština, a izvršava nadležni ministar“, pojašnjeno je u reagovanju MO. Dakle, kako se navodi, postupak u vezi sa odluèivanjem o mirovnim misijama „potpuno je transparentan i demokratski“. U tom resoru smatraju da „nije teško naæi odgovor i na Miliæevu posljednju dilemu o tome da li je NATO više politièka ili vojna organizacija“. „To se lako ocjenjuje iz dokumenata NATO-a, koji sebe vidi kao par-ekselans politièku organizaciju“, kaže se u reagovanju. Navodi se da se „o dobitima i troškovima javnost takoðe svakodnevno i kontinuirano informiše“. „Vjerujemo da æete, vodeæi raèuna o nacionalnim i bezbjednosnim interesima Crne Gore, imati priliku da u Parlamentu razgovarate i donesete najbolju odluku za državu. Valjda ste svjesni da ni jedna država, pa ni Crna Gora, nema bezbjednosne perspektive bez jasne evroatlantske vizije i kolektivnog sistema bezbjednosti“, poruèuju iz MO lideru SNP-a. Na to nas, kako se navodi, dovoljno opominju dogaðaji iz novije istorije Balkana, „a da ne govorimo o tome šta se na ovom trusnom podruèju dešavalo vjekovima unazad“. „Oèekujemo da æete i vi, svjesni pomenutog, biti dio pokreta koji æe podržati takav put i strateški cilj Crne Gore“, zakljuèuje se u reagovanju. (kraj) gop