Beograd, (MINA-BUSINESS) – Uplata iznosa koji je trebalo da se naðe u republièkom budžetu na ime oporezivanja transakcije od prodaje kompanije Delta Maksi /Maxi/ belgijskom trgovinskom lancu Delez /Delhaize/, zavisiæe od toga kolika su bila ulaganja Delte u taj trgovinski lanac. Ekonomista Ljubodrag Saviæ rekao je u razgovoru za Tanjug da izraèunavanje kapitalne dobiti u Srbiji nije do kraja objektiviziran proces i da je svako ko dolazi zainteresovan da plati što je moguæe niži porez na kapitalnu dobit, kao i da oèekuje da æe tako biti i u sluèaju prodaje Maksija. Saviæ je objasnio da se ulaganja mogu predstaviti i malo veæima nego što su, kao i da treba saèekati kako bi se sagledao dalji tok situacije i preduzeli potrebni koraci. "Mi ne znamo kolika su ulaganja #Maksija#, ali to se ništa ne rekonstruiše naknadno, veæ sve postoji u poslovnim knjigama", objasnio je Saviæ i dodao da državni organ sada treba da odredi razliku kao osnovicu za utvrðivanje kapitalne dobiti što u Srbiji nije baš tako lako izraèunati. Ekonomista Zoran Popov smatra da bi najbolje bilo da procjenu tržišne vrijednosti kompanije Delta Maksi obavi Poreska uprava, a ne komercijalna revizorska kuæa. "Uvijek mogu da uzmem konsultantsku kuæu i da oni kažu nabavna vrijednost po sadašnjoj valuti je milijardu EUR, prodato za 932 milijardi, poreza nema. Kao i kod prodaje stanova, vi možete da u ugovoru napišete što god hoæete, ali poreznici procijene vrijednost stana.To bi trebalo da se uradi i za Maksi", kazao je on. Popov je kazao da je kod te kompanije otežavajuæa okolnost što nikada nije bila na berzi, koja je najmjerodavnija da #izvaga# koliko neka kompanija vredi, na osnovu ponude i tražnje. Prema njegovim rijeèima, razlika izmeðu nabavne i prodajne cijene, može da dovede do toga da se u bilansima iskaže kapitalni gubitak i u tom sluèaju nema osnova za naplatu poreza na dobit od transakcije. Popov takoðe smatra da su tržišne procjene kompanije vrlo problematiène u Srbiji. (kraj) adj