Podgorica, (MINA) – Integracija romske i egipæanske (RE) zajednice u crnogorsko društvo nemoguæa je dok se ne obezbijede rješenja za adekvatno uèešæe te populacije u institucije sistema, ocijenjeno je iz Romskog savjeta. Potrpredsjednik Savjeta, Muhamed Ukoviæ kazao je agenciji MINA da bez tog preduslova »nema nade u bolje sjutra«. Prema njegovim rijeèima, Romi i Egipæani u Crnoj Gori djele sudbinu ostalih zajednica a sve analize pokazuju da je broj siromašnih mnogo veæi od statistièkih podataka nadležne institucije. »Šta tek reæi o Romima i Egipæanima koji se vjeèito bore za egzistenciju. Znaèajan je broj domicionih RE koji napuštaju Crnu Goru u težnji da u zemljama EU obezbjede sebi neku normalnu egzistenciju. U poslednje vrijeme mnogi su ostali bez socijalne pomoæi, koji im je bio jedini izvor prihoda«, rekao je Ukoviæ. Kako je kazao, do posla je skoro nemoguæe doæi, što zbog teške ekonomske situacije u Crnoj Gori, a nerijetko i zbog postojeæih predrasuda i etnièke distance prema navedenim zajednicama. »U nekim djelovima Crne Gore, privreda je etnièki podijeljena, tako da uglavnom svoj zapošljava svog, tako da za Rome i Egipæane ima malo prostora da se mogu nadati poslu«, ocijenio je Ukoviæ. On smatra da je diskriminacija mnogo manja u Crnoj Gori u poreðenju sa državama u regionu. »Mi koji se bavimo rješavanjem problema RE u Crnoj Gori primjeæujemo spremnost Vlade da radi na poboljšanju života. Nažalost, ponekad stièem utisak da nijesu dovoljno aktivne ostale strukture društva u veyi ovog problema«, kazao je Ukoviæ. On je kao primjer naveo planove koji su usvojeni za poboljšanje položaja Roma i Egipæana na lokalnom nivou. »Oni su su samo » Lista pustih želja«. To je neozbiljno i neodgovorno. Vlada Crne Gore treba ozbiljnije i odluènije da se pozabavi ovim problemom, konkretno da sugeriše svim opštinama gdje žive Romi i Egipæani, da su u obavezi da prilikom planiranja budžeta obavezno odvoje dio sredstava za realizaciju ciljeva iz lokalnog akcionog plana kojim ima za cilj poboljšanje njihovog položaja«, poruèio je Ukoviæ. Kad je u pitanju realizacija strategije, on ocjenjuje da se ona uglavnom fokusira na interno raseljena osoba sa Kosova. »Da ne bude zabune, tim ljudima treba pomoæi, ali ne na naèin što æe se stvarni problemi domicionih Roma i Egipæana potisnuti u drugi plan. Èinjenica je da su raseljeni Romi i Egipæani sa Kosova naši sunarodnici, ali su oni državljani Kosova i oni treba da budu briga meðunarodne zajednice i Kosova, a domicioni treba da budu briga Crne Gore«, ocijenio je Ukoviæ. Upitan zašto predstavnika Roma nema u politièkom životu Crne Gore, Ukoviæ je odgovorio da im je to pravo perfidno zakonom uskraæeno zbog nelogiènosti Ustava i zakona. »Ustav nalaže autentiènu zastupljenost manjina u crnogorskom parlamentu, ali nam Zakon o izboru odbornika i poslanika tu moguænost uskraæuje, time što postavlja izborni cenzus koji je nedostizan i nerealan za zajednicu koja u ukupnoj strukturi stanovništva uèestvuje sa jedan odsto«, kazao je Ukoviæ. Kako je kazao, cenzus od 0,7 odsto je za romsku zajednicu nedostižan. On smatra da treba primjeniti model kao u sluèaju hrvatske zajednice za koju važi duplo manji cenzus 0,35 odsto, èime bi se stvorile realne predpostavke da Romi konaèno dobiju jedan poslanièki mandat. »Ta prilika je mnogo puta do sada propuštena i nije naišla na razumjevanje ni graðanskih, ni nacionalnih partija što je neshvatljivo. Romi ostaju politièki izolovani, a osnovni razlog ovog problema je nedostatak politièke volje, jer drugo objašnjenje ne postoji«, ocijenio je Ukoviæ. Prema njegovim rijeèima, poliièka participacija Roma u javnom životu, uslov je poboljšanje položaja romske i egipæanske zajednice u Crnoj Gori. »Ako ovaj problem rješimo, svi drugi æe se lakše rješavati. Naš osnovni problem jeste, to što nas nema u institucijama sistema, gdje se odluèuje, a za to je neophodno da postojimo kao politièki subjekt sa parlamnetarnim statusom«, naveo je Ukoviæ. On je rekao da je trenutno osam visokoškolaca na studijama. Prema rijeèima Ukoviæa, znaèajan broj RE populacije riješio je problem liènih dokumenata. »Vlada je uložila znaèajan novac za to. Meðutim, problem je još evidentan za oko 175 lica, o èemu smo obavjestili nadležne institucije«, kazao je Ukoviæ. Kako je rekao, problem je i broj djece koja nisu upisana u matiènu knjigu roðenih. »Ovaj problem je takoðe izražen i o tome smo obavjestili nadležne institucije.Prema našim istraživanjima taj broj se kreæe oko 200«, rekao je Ukoviæ. Prema njegovim rijeèima, u Crnoj Gori postoji preko trideset RE nevladinih organizacija, od koji funkcioniše samo nekoliko. »Zahvaljujuæi Fondu za manjine nekoliko RE nevladinih organizacija su uspjele da se afirmišu. Kada bismo i od drugih institucija imali razumjevanja bar približno kao u Fondu mnogi problemi Roma i Egipæana bi veoma brzo bili eliminisani«, kazao je Ukoviæ. On je kazao da je jedna od kljuènih primjedbi èinjenica da do danas Romi nisu ukljuèeni u radne grupe koje raspolažu novcem stranih fondova, namijenjenom rješavanju problema Roma i Egipæana u Crnoj Gori. Romi su jedina nacionalna zajednica, koja nema svog predstavnika u Komisiji od igara na sreæu. Kako je rekao, u januaru iz Ministrastva manjina je obeæano da æe Romi biti ukljuèeni u pomenute radne grupe ali to,kako je kazao, nije ispoštovano. »Naša je sugestija da u radu radnih grupa moraju prije svega biti ukljuèeni predstavnici Romskog savjeta, kao najveæeg predstavnièkog tijela romske zajednice i u tom sluèaju primat ne može imati ni jedna RE NVO«, smatra Ukoviæ. Kako je rekao, pripadnici RE grupe bili su ukljuèeni u izradu nekih strateških dokumenata ali su njihovi predlozi uglavnom odbaèeni. »Time što nas nema u radnim grupama, nemamo informacija, koliko i da li je meðunarodna zajednica ukljuèena u rješavanje problema domicionih Roma i Egipæana«, smatra Ukoviæ. Kako je kazao, informacije posredstvom sredstava javnog informisanja su uglavnom šture i nekompletne. (kraj) anm/isf