Podgorica, (MINA) - Institut alternativa pozvao je poslanike crnogorskog parlamenta da iz Predloga zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu uklone definiciju visoke korupcije jer, kako smatraju iz te nevladine organizacije, tako data, omoguæava voðenje manipulativne statistike i neprecizno izvještavanje domaæe i meðunarodne javnosti. Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, objasnio je da se ta definicija jednim dijelom odnosi na krivièna djela koja vrše javni funkcioneri, i to na, kako je precizirao, zloupotrebu položaja, prevaru u službi, protvzakoniti uticaj, navoðenje na protivzakoniti uticaj, primanje i davanje mita. On smatra da je pojam "javnog funkcionera" izuzetno široko postavljen u crnogorskom zakonodavstvu. „Osim visokih javnih funkcionera, kao što su premijer, ministri ili poslanici, on obuhvata i sva druga izabrana, imenovana ili postavljena lica u državnim i lokalnim organima, regulatornim i nezavisnim tijelima, javnim preduzeæima i ustanovama i drugim pravnim licima koja vrše javna ovlašæenja“, objasnio je Muk. Prema njegovim rijeèima, imajuæi u vidu tu, "široku" definiciju javnog funkcionera, Institut alternativa smatra i da je pojam visoke korupcije preširoko definisan u Predlogu zakona o Specijalnom tužilaštvu. „Kao takav, on ne odgovara potrebi da se kao visoka korupcija prepoznaju krivièna djela poèinjena od najviših javnih funkcionera, koji snose najveæu odgovornost za ostvarivanje javnog interesa“, smatra Muk. On je upozorio da æe se, ukoliko se ta definicija usvoji, u visoku korupciju ubrajati i krivièna djela poèinjena od, kako je naveo primjere, inspektora, sekretara ministarstva ili pomoænika straješine u državnom organu. „U svom drugom dijelu, definicija visoke korupcije je takoðe problematièna, jer podrazumijeva pribavljanje imovinske koristi od više od 40 hiljada EUR, izvršenjem kriviènih djela kao što su zloupotreba položaja u privrednom poslovanju i zloupotreba ovlašæenja u privredi“, naveo je Muk. Kako je rekao, izvršenje tih kriviènih djela u Predlogu zakona nije ogranièeno iskljuèivo na javna preduzeæa. „To ostavlja moguænost da kao visoka korupcija budu smatrana krivièna djela koja nemaju vezu sa javnim resursima ili prihodima, odnosno, krivièna djela koja su poèinjena od lica zaposlenih u privatnim kompanijama“, objasnio je Muk. Institut alternativa se, kako je kazao, zalaže da se definicija visoke korupcije ukloni, ili ogranièi na javne funkcionere najvišeg ranga. „Pri tome, ne smatramo da u nadležnostima Specijalnog tužilaštva ne treba da ostanu koruptivna djela poèinjena od svih javnih funkcionera. Meðutim, njihovo svrstavanje u visoku korupciju, koja ne postoji kao poseban pravni pojam iako se odomaæila kao jedan od glavnih zahtjeva u pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, predstavlja pokušaj manipulisanja te iste javnosti ali i Evropske unije“, smatra Muk. On je pozvao poslanike da unaprijede aktuelni predlog Zakona i uz preciziranje tih, kako je kazao, problematiènih pojmova, onemoguæe nadležnim institucijama fingiranje borbe protiv visoke korupcije. „Time što æe u nju, bez primjene dodatnih kriterijuma, uraèunati sve javne funkcionere, od inspektora do premijera, ali i ona lica koja uopšte nijesu javni funkcioneri“, naveo je Muk. (kraj) teo