Srebrenica, (MINA) - U Memorijalnom centru Potoèari kod Srebrenice danas su, na obilježavanju 18-godišnjice genocida, pokopani posmrtni ostaci 409 identifikovanih graðana koji su ubijeni u julu 1995. godine. Amerièki ambasador u Bosni i Hercegovini (BiH)Patrik Mun prenio je poruku amerièkog državnog sekretara Džona Kerija koji se, u ime predsjednika SAD Baraka Obame i amerièkog naroda, pridružio graðanima u odavanju poèasti žrtvama genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od osam hiljada ljudi. Keri je u poruci naveo da su istina i pomirenje kljuèini za bolju buduænost BiH. Osudio je pokušaje prekrajanja istorije, manipulacija i negiranja genocida poèinjenog u tom gradu i istakao da se ne smije negirati ni multietnièki karakter BiH. "Moramo uvijek osporavati laži i obmane, moramo se boriti protiv njih i moramo im se suprotstaviti istinom, mudrošæu i saosjeæanjem", navodi se u poruci amerièkog državnog sekretara koju je u Potoèarima proèitao Mun. Prema njegovim rijeèima, poèast žrtvama mora se odati promovisanjem nasljeða tolerancije i uzajamnog razumijevanja radi generacija koje dolaze. "Svi moraju prihvatiti da je u Srebrenici poèinjen genocid, a svi odgovorni moraju biti izvedeni pred lice pravde", rekao je amerièki ambasador na obilježavnju 18. godišnjice genocida koji su u Srebrenici poèinili pripadnici Vojske Republike Srpske. Evropski komesar za proširenje Štefan File poruèio je danas, povodom obeležavanja godišnjice genocida u Srebrenici, da zbog žrtava pravda mora biti zadovoljena. "Ne možemo pružiti utjehu (zbog genocida u Srebrenici) ali naša dužnost je da zbog žrtava zadovoljimo pravdu i obezbijedimo bolju buduænost onima koji su preživjeli rat u BIH, kako se takvi užasi više nikada ne bi ponovili", navodi se u Fileovom saopštenju. On je dodao da je u Srebrenici poèinjen žloèin i da su ljudi tamo ubijeni zbog njihove etnièke pripadnosti. "Moje misli su danas sa vama, moj zadatak da se obezbijedi evropska buduænost BIH nije završen i ja sam odluèan da nastavim rad na tome", naveo je File, prenijele su agencije. Komesar za ljudska prava Savjeta Evrope Nils Muiznieks je u ime te panervopske organizacije irazio solidarnost sa žrtavama Srebrenice. On je rekao da hiljade žrtava još èekaju da ratni zloèinci budu izvedeni pred lice pravde, a da neki zloèinci èak slobodno žive u istim lokalnim zajedicama sa svojim žrtvama. Èlan Predsedništva BIH Bakir Izetbegoviæ rekao je da je svijet mogao sprijecii tragediju u Srebrenici, ali da to nijesu uèinili. "Pravda mora stiæi zloèince, a ratni zloèin ne zastarijeva", rekao je Izetbegoviæ i dodao da "laži, provokacije i ignorisanje istine moraju prestati". "Suoèavanje sa punom istinom o tragiènim dogaðajima preduslov je za pomirenje i stabilizaciju i put ka Evropi", rekao je Izetbegoviæ i dodao da "nevine srebrenièke žrtve zasužuju istinu". U znak sjeæanja na žrtve zloèina u Srebrenici, u Federaciji BIH je 11. jul proglašen Danom žalosti. I evropske zemlje obilježavaju 11. jul kao Dan sjeæanja na genocid, u skladu s odlukom Evropskog parlamenta. Ukupno je do sada u Memorijalnom centru u Potoèarima kod Srebrenice sahranjeno 6.066 identifikovanih žrtava. Žrtve iz Srebrenice pronaðene su na više od 150 razlièitih lokaliteta na podruèju Podrinja, od toga 74 masovne grobnice. (kraj) isf