London, Njujork, (MINA-BUSINESS) - Na veæini svjetskih berzi ove sedmice su cijene dionica pale, jer ulagaèe zabrinjava niz pokazatelja da rast najveæih svjetskih ekonomija usporava, pa ih nije ohrabrilo ni labavljenje monetarne politike najmoænijih centralnih banaka. Na Vol Stritu je Dow Jones oslabio 0,8 odsto, na 12.772 boda, a S&P 0,6 odsto, na 1354 poena. Nasdaq je ipak ojaèao petu sedmicu uzastopno, ali slabih 0,1 odsto, na 2937 bodova. Iz najveæih svjetskih ekonomija stižu naznake usporavanja rasta, pa ulagaèe nije oraspoložilo ni labavljenje monetarne politike u eurozoni, Kini i Ujedinjenom Kraljevstvu, prenosi Hina. Kineska centralna banka neoèekivano je u èetvrtak smanjila kljuènu kamatnu stopu drugi put u samo mjesec i to 0,31 odstotni bod, na šest odsto. Evropska centralna banka snizila je kljuènu kamatu za 0,25 odstotnih bodova, na rekordno niskih 0,75 odsto, dok je Bank of England najavila kupovinu državnih obveznica za dodatnih 50 milijardi funta, kako bi na finansijska tržišta ubrizgala svježi novac. Uprkos tim mjerama za podsticanje kreditiranja, a time i rasta ekonomije, cijene dionica su pale. U Kini æe naredne sedmice biti objavljen niz makroekonomskih izvještaja, izmeðu ostalog i o bruto domaæem proizvodu, pa je veæ drugo smanjenje kamata u samo mjesec navelo ulagaèe na zakljuèak da æe podaci biti slabiji nego što se mislilo. Ulagaèe je zabrinuo i podatak da je u junu u SAD-u broj zaposlenih porastao za 80 hiljada, deset hiljada manje nego što se oèekivalo, pri èemu je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena na 8,2 odsto. To je veæ treæi mjesec uzastopno da broj zaposlenih raste za manje od 100 hiljada, što ukazuje na usporavanje oporavka tržišta rada. Iako slabiji od oèekivanja, ti podaci ipak nijesu toliko slabi da bi podstakli Fed na novu, treæu rundu kvantitativnog popuštanja monetarne politike. S obzirom na to da niz podataka ukazuje na usporavanje rasta najveæe svjetske ekonomije, mnogi su se ulagaèi nadali da bi Fed veæ krajem jula mogao uvesti nove podsticajne mjere. Meðutim, nakon ovih podataka, analitièari smatraju da je popustio pritisak na centralnu banku. Zabrinjava i rast prinosa na desetogodišnje španske obveznice, iako su èelnici eurozone nedavno dogovorili moguænost direktne dokapitalizacije banaka iz kriznih fondova, kao i kupovinu državnih obveznica na tržištu sredstvima tih fondova. Bankarski sektor je bio pod pritiskom afere namještanja Libora u britanskom Barclaysu. I na evropskim berzama ove sedmice je vladala nesigurnost. Londonski FTSE ojaèao je 1,6 odsto, na 5662 boda, ali je frankfurtski Dax oslabio 0,1 odsto, na 6410, a pariški CAC 0,9 odsto, na 3168 poena. Na Tokijskoj berzi Nikkei je ojaèao 0,1 odsto, na 9020 bodova. (kraj) bvm