Podgorica, (MINA) – Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju (EU) biæe izvjestan kada se zatvori poglavlje 23 koje se tièe pravosuða i osnovnih sloboda, ocijenio je glavni pregovaraè Hrvatske sa EU, Vladimir Drobnjak On je danas na predavanju crnogorskim poslanicima naveo da je poglavlje 23, podruèje gdje ne postoji temeljni zakonodavn okvir koji se može iskopirati. “Ta oblast pokriva tri fundamentalna podruèja, pravosuðe sa naglaskom na nezaviznost tog organa, drugo je borba protiv korupcije a poslednje su osnovne slobode. Fokus Evropske komisija (EK) je na pravosuðu i borbi korupcije”, pojasnio je Drobnjak. On smatra da je prednost Crne Gore u odnosu na Hrvatsku što æe pregovore poèeti sa tim poglavljem. “Poglavlje 23 æe biti meðu poslednjima koje æete zatvoriti. Ono se bavi temama gdje nikad ne možete reæi da ste dostigli savršenstvo. To nikad ne prestaje i može se reæi da je to vjeèno poglavlje”, naveo je Drobnjak. Prema njegovim rijeèima, to poglavlje je uvijek aktuelno, i kada se uðe u EU. Drobnjak je rekao da su pregovori Hrvatske i EU trajali 2.096 dana. Hrvatska æe, kako je rekao Drobnjak, uæi u Uniju 1. jula naredne godine, "a od datuma kada je podnijeta molba do ulaska u Uniju proæi æe deset godina i dva mjeseca". “Taj proces nije sluèajno težak, kod mnogih se javlja legitiman strah da li æemo biti spremni kad uðemo u EU. Odgovor je da æete morati biti spremni jer nespremnih više ne smije biti”, pojasnio je Drobnjak. Hrvatska je ,kako je dodao, imala 400 mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja. Drobnjak je pojasnio da postoje tri vrste mjerila, zakonodavna, institucionalna i akciona.”Primarna uloga parlamenta u procesu pridruživanja Uniji je u donošenju zakona”. Drobnjak je saopštio da je Hrvatska od poèetka pregovora usvojila preko 350 EU zakona. On je rekao da su pregovaraèki timovi u Hrvatskoj formirani uz pun konsenzus svih parlamentartnih partija. Drobnjak je pojasnio da su sve stranke imale isti cilj, da Hrvatska uðe u EU, i “to je bio nukleus savez”. Prema njegovim rijeèima oko tri hiljade ljudi je bilo u hrvatskim pregovaraèkim timovima. Drobnjak je kazao da u timovima pored politièara mora biti zastupljena i struka. “U procesu ne može struka bez politike i obratno. Sve je važno”. On je kazao da je u hrvatskom Saboru, pored dva Odbora za vanjske poslove i evropske integracije, osnovan i treæi Nacionalni odbor koji je konstantno pratio pregovore i davao mišljenje o njima. “Taj Odbor su èinili predstavnici svih partija, i dodatna èetiri èlana, predstavnici sinidata, akademske zajednice, Unije poslodavaca i predsjednika Republike”, naveo je Drobnjak. Predsjedavajuæi tog tijela, kako je pojasnio, uvijek je bio kljuèni èovjek opozicije. “Sve odluke Nacionalnog odbora su bile jednoglasne. Time se željelo podcrtati da svi zajedno idemo u EU”, naveo je Drobnjak. Prema njegovim rijeèima, nosilac pregovoraèkog procesa je Vlada jer ona piše zakone i Akcione planove. “Podrška parlamenta je kljuèna u tom procesu, hrvatsko iskustvo je da je Vlada nakon svakih šest mjeseci od poèetka pregovora podnosila izvještaju u Saboru”, rekao je Drobnjak. On je naveo da EK jeste kljuèan “igraè” u pregovorima ali da ona ne donosi odluke veæ procjene koje daje državama èlanicama. Poslanika Demokratske partije socijalista Obrada Stanišiæa je zanimalo da li je tokom pregovora Hrvatske sa EU bilo uslovljavanja od strane nekih partija. Drobnjak je naveo da su protiv ulaska u EU bile uglavnom “pravaške” partije, i da je sve primjedbe “evroskeptika” shvatao ozbiljno. I takav stav, kako je dodao, doprinosi kvalitetu procesa. Emila Labudoviæa iz Nove srpske demokratije, je upitao da li se uoèpi zbora glavnog pregovaraèa u Hrvatskoj vodila javna debata o tome. Drobnjak je odgovorio da se o njegovom imenovanju nije vodila javna debata, ali jesu politièke konsultacije meðu partijama. Predsjednik Odbora za meðunarodne odnose i evropske integracije Miodrag Vukoviæ, naveo je da je crnogorskom parlamentu postignut konsenzus o neophodnosti ulaska u EU. (kraj) bor/anm