
Nikšiæ, (MINA-BUSINESS) – U Crnoj Gori, umjesto sadašnjih 16 distribucija, treba formirati distributivne regione, na bazi broja potrošaèa i regionalnih karakteristika, smatraju strani konsultanti Vlade Crne Gore.
Jedan od predloga konsultantske kompanije IPA Enerdži konsalting /IPA - Energy Consulting/, koju je angažovala Evropska agencija za rekonstrukciju, je da bude formirano pet distributivnih regiona, objavljeno je u najnovijem broju lista Elektroprivreda.
U elaboratu konsultanata pod nazivom Restrukturiranje distribucije i snabdijevanja preporuèeno je razdvajanje te dvije aktivnosti, pri èemu bi distributivne funkcije bile planiranje i razvoj mreže i mjerenje potrošnje kod tarifnih potrošaèa.
U isto vrijeme, kompanija za snabdijevanje uglavnom bi se bavila transferom novca od prodaje elektriène energije, a da bi to bila u moguænosti, mora imati na raspolaganju podatke o potrošnji i blagovremenoj naplati potraživanja, kao i utvrditi najefikasniji metod plaæanja.
Prema mišnjenju konsultanata, znaèajno može biti unaprijeðeno oèitavanje potrošnje. Kao prvi korak predloženo je dvomjeseèno oèitavanje, zbog poveæanja procenta oèitanosti.
U sklopu unaprijeðenja poslovanja distribucije predloženo je koncentrisanje njenih funkcija u direkciji, kako bi bio postignut sinergijski efekat i mjere za smanjenje troškova poslovanja.
Konstultanti tvre da je moguæe uticati na skoro dvije treæine troškova poslovanja distribucije, dok oni restrukturiranjem Elektroprivrede mogu biti smanjeni za oko 16 odsto.
Predložena organizaciona struktura za distribuciju i snabdijevanje podrazumijeva da obje kompanije imaju svog direktora, koji æe biti odgovoran bordu.
Za distribuciju su predviðena dva direktora, za distributivne jedinice i poslovanje direkcije, koji bi bili odgovorni rukovodiocu distributivne kompanije. Direkcija bi preuzela sve aktivnosti koje nijesu operativne, a distributivne jedinice ostatak.
Konsultanti nijesu prihvatili primjedbe Sindikata Elektroprivrede da nedostatak novca za ulaganja otežava primjenu iskustava razvijenih zemalja u Crnoj Gori. Oni su priznali da je nedostatak novca veliki problem, ali i ocijenili da moraju biti uvedene napredne tehnike menadžmenta, kontrola rada i potrošnje i planovi uštede, odnosno traženje naèina za smanjenje troškova poslovanja.
Direktor Elektrogradnje Savo Markoviæ tvrdi da Direktive Evropskog parlamenta i Savjeta o pravilima za unutrašnje tržište elektriène energije govore o ravnopravnosti u proizvodnji i smanjenju rizika od tržišnog monopola, zaštiti prava malih i nezaštiæenih potrošaèa i postepenom potpunom otvaranju, ali ne zahtijevaju promjenu vlasništva, odnosno privatizaciju.
Privatizacija i deregulacija, smatra on, slabi nacionalne energetske sisteme i dovodi do ozbiljnih kriza, jer privatni sektor izbjegava dugoroène investicije za gradnju nove ili održavanje postojeæe infrastrukture.
Pošto su energetske usluge veoma važne za sve graðane i korisnike, prema njegovim rijeèima, ne treba ulaziti u modele privatizacije rukovoðene profitom nauštrb društvenih interesa.
Povjerenik Sindikalne podružnice Termoelektrane Pljevlja Zoran Jeèmenica tvrdi da radnici te kompanije nijesu dovoljno informisani niti pouzdano znaju dokle je stiglo restrukturiranje i kakve su posljedice tog procesa, prije svega u sluèaju viška radne snage.
Stav Sindikalne podružnice je da, ukoliko bude viška zaposlenih, mora biti naðeno prikladno rješenje ili èekati na prirodni odliv kadra odlaskom u penziju.
Jeèmenica je rekao da je Termoelektrana Pljevlja jedina u okruženju sa jednim blokom koji je izgraðen prije 22 godine i èija oprema nije modernizovana za automatsko upravljanje proizvodnjom, pa u njoj ne mogu biti primijenjene evropske norme za radnu snagu.
(kraj) anf/bvm