Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Poslovni ambijent u Crnoj Gori u prošloj godini je unaprijeđen, što pokazuje indeks lakoće poslovanja koji je iznosio 6,9, navodi se u Bijeloj knjizi koji izrađuje Savjet stranih investitora (SSICG). SSICG je danas objavio deseto izdanje Bijele knjige, njihovog ključnog dokumenta, u kojem strani investitori na osnovu svoje percepcije sagledavaju poslovni ambijent i ukazuju na glavne izazove sa kojima se suočavaju u Crnoj Gori. „Prošlu godinu obilježilo je unapređenje poslovnog ambijenta, koje se ogleda u rastu sveukupnog indeksa lakoće poslovanja, ukazujući na implementaciju reformi koje imaju za cilj unapređenje ekonomskih uslova i biznis klime“, navodi se u saopštenju SSICG. Indeks za prošlu godinu iznosi 6,9, na skali od jedan do deset, gdje je jedan najslabiji rezultat. Iz SSICG su naveli da ocjena za prošlu godinu pokazuje napredak u poređenju sa 2017. i 2018, kada je indeks iznosio 6,5 i bio najviši od kada se radi ta vrsta istraživanja. “Upoređujući indekse za svih deset godina, prvi put se indeks primakao broju sedam, imajući u vidu da se prosjecÌŒna ocjena za prethodnih devet godina, kretala od 5,8 do 6,5”, navodi se u saopštenju. Iz Savjeta su dodali da i dalje ostaje ključna višegodišnja poruka da se u kontinuitetu moraju sprovoditi ozbiljni reformski procesi u okviru analiziranih sektora, u cilju daljeg unapređenja poslovnog ambijenta, privlacÌŒenja stranih investicija i povećanja ekonomskog standarda svih građana Crne Gore. Prilikom ocjenjivanja privrednih sektora, članovi SSICG su analizirali koliko opšte poslovno i regulatorno okruženje čini njihove dnevne operacije lakim ili komplikovanim, a uzimajući u obzir i ostale faktore poput administracije, zakonodavnog okvira i domena poslovne infrastrukture. ÄŒlanovi su ocjenjivali sektore telekomunikacija i informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT), bankarstva i finansija, turizma, proizvodnje i energetike, trgovine i maloprodaje i transporta i logistike. Kada se govori o ocjeni kljucÌŒnih sektora u prošloj godini, ukupno najveći indeks ima sektor telekomunikacija i ICT-a, 7,6. “Sektori turizma, bankarstva i finansija i transporta i logistike zabilježili su rast u odnosu na 2018. godinu, dok je sektor proizvodnje i energetike ostao na istom nivou”, navodi se u saopštenju. Da bi ocijenili pojedinacÌŒne znacÌŒajne kategorije, cÌŒlanovi su analizirali u kojoj mjeri tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje i doprinosi, korporativno upravljanje i vladavina prava uticÌŒu pozitivno ili negativno na njihovo poslovanje. Navedene kategorije cÌŒlanovi ocjenjuju od 2011. godine i stoga se može pratiti kako se percepcija mijenjala i koji je trend prisutan. “Uopšteno, sve pojedinacÌŒne ocjene za prošlu godinu bilježe rast i objašnjavaju i ukupni rast SSICG indeksa. Posebno se izdvaja rast od 0,6 u dijelu razvoja nekretnina i od 0,4 za tržište rada i zapošljavanje”, dodaje se u saopštenju. Iz Savjeta su podsjetili da je 2016. godine uvedeno šest kategorija koje su cÌŒlanovi u prethodnom periodu prepoznali kao podrucÌŒja na koja resorne institucije treba da obrate pažnju, jer predstavljaju postojeće ili potencijalne barijere u poslovanju. To su ljudski kapital, sivo tržište i inspekcije, propisi o javno-privatnom partnerstvu, javne nabavke, digitalizacija javnih usluga i propisi o zaštiti licÌŒnih podataka. Od šest analiziranih oblasti, u po tri se bilježi rast, odnosno pad ocjene za prošlu godinu, u odnosu na 2018. Minimalni rast je zabilježen za oblasti koje se odnose na javne nabavke i sivo tržište i inspekcije, dok je rast od 0,2 ostvaren kod ljudskog kapitala. Pad je zabilježen za oblasti koje se odnose na javno-privatno partnerstvo, digitalizaciju javnih usluga i propise o zaštiti licÌŒnih podataka. Budući prioriteti Savjeta će, prema riječima njegovih predstavnika, biti promovisanje investicionog potencijala Crne Gore, kao i interesa međunarodne poslovne zajednice. Objavljivanjem desetog izdanja Bijele knjige SSICG obilježava 11. godinu postojanja i rada, kao nevladina i neprofitna organizacija, koja zastupa i izražava stavove svojih članova radi promocije zajedničkih interesa i stimulisanja direktnih stranih investicija, kao i unapređenja komunikacije i saradnje sa zvaničnim organima u Crnoj Gori. (kraj) jlb/nar