Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Robna razmjena Crne Gore i Vojvodine za osam mjeseci iznosi 126 miliona EUR, pri čemu ima prostora za unaprijeđenje saradnje u različitim djelatnostima realnog i sektora usluga, ocijenjeno je na Poslovnom forumu u Privrednoj komori (PKCG). Predsjednik vojvođanske Privredne komore, Boško Vučurević, kazao je da se u robnoj razmjeni Crne Gore i Vojvodine bilježe oscilacije u kretanju uvoza i izvoza. „Ostvaruje se suficit na našoj strani. Za osam mjeseci ostvareno je oko 126 miliona EUR, što je oko 70 odsto u odnosu na prošlu godinu. Imamo još cijeli kvartal ispred nas, pri čemu očekujem da ćemo ovakvim poslovnim forumima pospiješiti saradnju i da će ta cifra od prošle godine od 166 miliona EUR da se prebaci”, rekao je Vučurević na Poslovnom forumu. On je kazao da je u strukturi izvoza najveće učešće ima prerađivačka industrija, koja obuhvata oko 70 odsto ukupnog izvoza, zatim trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. „Na uvozu je ostvareno najveće učešće u prerađivačkoj industriji koja čini 61 odsto, zatim trgovina na veliko i malo”, dodao je Vučurević. Prema njegovim riječima, u saradnji sa Crnom Gorom, prisutna je jedna greenfield investicija firma Davah u Kaću, vrijednosti 3,8 miliona EUR. Potpredsjednik PKCG, Ivan Saveljić, kazao je da sastav vojvođanske delegacije, koji obuhvata 17 preduzeća iz različitih sektora privrede i njihova očekivanja od potencijalnih partnera iz Crne Gore, kao i profili prisutnih crnogorskih preduzeća svjedoče o tome da je dalju privrednu saradnju moguće razvijati u različitim djelatnostima realnog i sektora usluga. „Privredna saradnja se realizuje uglavnom kroz robnu razmjenu u čijoj strukturi značajno dominira uvoz iz Vojvodine u Crnu Goru. Stoga se bilježi izrazito visok deficit Crne Gore sa niskom pokrivenošću uvoza izvozom koji je u prošloj godini iznosio 4,45 odsto, dok je za osam mjeseci bio nešto viši i to 4,61 odsto“, objasnio je Saveljić. Taj trend je, kako je naveo, prisutan tokom proteklih deset godina, a i ranije u zajedničkoj državi, posebno iz razloga što je Vojvodina tradicionalno tržište sa kojeg Crna Gora nabavlja prehrambene i poljoprivredne proizvode i to proizvode od mesa i suhomesnate proizvode, ulja i masti i mlinske proizvode. „Interesantan je podatak da u struktiri izvoza Crne Gore u Vojvodinu prvo mjesto zauzimaju proizvodi farmaceutske industrije, koji čine 33 odsto ukupnog izvoza, dok je tek na drugom mjestu proizvodnja pića, vino i pivo, koje u ukupnom izvozu učestvuje sa 16,9 odsto“, rekao je Saveljić. Prema obimu robne razmjene sa inostranstvom Srbija je prvi i najznačajniji partner Crne Gore u izvozu i uvozu. „U periodu od januara do avgusta ostvarena robna razmjena između Srbije i Crne Gore je iznosila 374,4 miliona EUR, odnosno 21,6 odsto ukupne crnogorske razmjene, što je 7,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine”, precizirao je Saveljić. Uvoz je, kako je kazao, iznosio 334 miliona EUR i bilježi rast od deset odsto, dok je ostvaren izvoz u vrijednosti od 40,5 miliona EUR i smanjen je 11,6 odsto. „Deficit za osam mjeseci iznosi 293,5 miliona EUR, pokrivenost uvoza izvozom iznosi 12,1 odsto”, dodao je Saveljić. Generalni direktor za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom u Ministarstvu ekonomije, Goran šćepanović, smatra da se organizovanjem Poslovnog foruma ostvaruje izuzetno dobra saradnja i stvaraju nove šanse za razvoj biznisa, kao i za zajednički nastup na trećim tržištima. „Naše dvije privredne komore prepoznale su važnost jačanja saradnje uzimajući u obzir potencijale koje možemo da ponudimo naročito u oblasti proizvodnje vina, prerađivačke industrije, te posebno oblasti turizma”, ocijenio je šćepanović. Potpredsjednik Vlade Vojvodine, Ivan Đoković, kazao je da će privredna saradnja moći samo da raste, kao posljedica baštinjenja nekada zajedničkog poslovnog prostora i povezanosti zemalja. „Postoji veliki trgovinski disbalans, odnosno mnogi veći izvoz iz Vojvodine, nego što je to uvoz iz Crne Gore”, dodao je Đoković. Prema njegovim riječima, oblasti za saradnju su poljoprivreda, turizam, infrastruktura, tehnologija, obrazovanje, klasteri i digitalizacija. „Kapacitet Luke Bar nedovoljan je s obzirom na potencijal, pri čemu postoje signali da će Luka postati centralna u ovom dijelu Mediterana. Takođe, autoput Bar-Boljari koji bi trebalo da se nadoveže na puteve u Sbriji, dovešće do multiplikacije u svim granama privrede i rasta cijena kako u real estate, tako i privredi i poljoprivredi”, zaključio je Đoković. (kraj) sam/nar