Podgorica, (MINA) – Sistem izvršenja kriviènih sankcija u Crnoj Gori je osnažen, ali je potrebno još raditi na unapreðenju uslova u zatvorima, ocijenjeno je na sastanku o uslovima u pritvoru i postupanju prema zatvorenicima. Ministar pravde, Zoran Pažin kazao je da je u proteklom periodu znaèajno osnažen svaki segment sistema za izvršenje kriviènih sankcija. On je pojasnio da je osnažena komponenta zatvorskog menadžmenta u Zavodu za izvršenje kriviènih sankcija i uspostavljen sistem izvršenja alternativnih sankcija. „Nadam se da æe predlog Zakona o izvršenju kazne zatvora, novèane kazne i mjera bezbjednosti biti brzo usvojen u Skupštini, èime æe sistem izvršenja kriviènih sankcija dobiti savremene institute i standarde koje u toj oblasti afirmiše Savjet Evrope“, poruèio je Pažin. On je najavio da æe resorno Ministarstvo nastaviti sa realizacijom mjera iz akcionog plana za poglavlje 23, jer se, kako je dodao, u segmentu izvršenja kriviènih sankcija oèekuje još mnogo posla. Pažin je najavio da se planira izgradnja zatvora u Bijelom Polju. „Na taj naèin ispuniæemo gotovo sve preporuke Komiteta za sprjeèavanje muèenja i neèovjeènog ili ponižavajuæeg postupanja ili kažnjavanja“, pojasnio je Pažin. Zaštita ljudski prava zatvorenika, naveo je on, ne smije biti samo stvar politièke elite, veæ je to kulturološka vrijednost i civilizacijska tekovina. „Intezivno æemo raditi na unapreðenju uslova u zatvorima“, zakljuèio je Pažin. Direktor Zavoda za izvršenje kriviènih sankcija, Miljan Peroviæ kazao je, prikazujuæi opšti pregled uslova i postupanja prema zatvorenicima u Crnoj Gori, da je posljednjih godina sistem izvršenja kriviènih sankcija u državi osnažen. Kada je u pitanju zdravstvena zaštita, kako je naveo Peroviæ, ona se organizuje u zatvorskim ambulantama, u okviru zdravstvene službe zatvorskog sistema. On je objasnio da se zatvorenik, ako na nivou Zavoda ne postoje uslovi za lijeèenje odreðene bolesti, upuæuje na javnu ustanovu i pregled kod specijaliste. „Trenutno u zatvorima postoje tri ljekara opšte medicine, stomatolog, psihijatar, internista i radiolog i organizacija je takva da postoje dežurstva u popodnevnim i noænim smjenama“, kazao je Peroviæ. On je pojasnio da je propisano i pravo na praktikovanje vjere, kao i pravo na posjete-supružnika, redovne, posjete praznicima, vanredne i posjete branioca. Komunikacija sa spoljnim svijetom regulisana je putem pisma i telefona. “Resocijalizacija zatvorenika odvija se nizom aktivnosti i pružanje struène pomoæi u cilju što kvalitetnije reintegracije nakon odslužene kazne”, kazao je Peroviæ. Predstavnica Generalnog direktorata za ljudska prava i vladavinu prava Savjeta Evrope, Ljuljeta Kasa kazala je da je taj Savjet spreman da podrži zatvorsku službu u Crnoj Gori. Potrebno je, kako je navela, podržati zatvorenike u procesu rehabilitacije i nakon toga reintegracije u društvo. Procjene rizika i potreba zatvorenika je polazište za klasifikaciju i individualno planiranje kazni, odnosno, kako je kazala, za èitav proces koji prati zatvorenika prije izlaska na slobodu. „Potrebni su i profesionalni odnosi izmeðu zaposlenih u zatvoru i zatvorenika“, kazala je Kasa ukazujuæi na bitnost angažovanja struènog zatvorskog osoblja. Prema njenim rijeèima, zatvorsko osoblje mora biti obuèeno i imati dovoljno znanja i potrebno je obratiti pažnju na zatvorenike sa mentalnim problemima. „I onima sa manjim problemima poput depresije neophodna je podrška. Ne treba im terapeutsko lijeèenje, ali im je potrebna podrška zatvorenika koji su im bliski“, zakljuèila je Kasa. (kraj) tpr/isf