Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Napredak privrede vidljiv je u razvoju proizvoda sa kojima Crna Gora može da bude konkurentna, a najveæi problem sa kojim se suoèava crnogorska poljoprivreda su usitnjeni posjedi i nespremnost poljoprivrednika na udruživanje, ocijenjeno je na okruglom stolu. U Podgorici je, u organizaciji Barter Centra D.O.O. održan okrugli sto Agrar – investicija bez alternative. Kako je saopšteno iz Barter Centra, Danijela Stolica iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja kazala je da poslednjih nekoliko godina crnogorska poljoprivreda dobija sve veæi znaèaj u ekonomiji Crne Gore. „Poljoprivredni sektor se sve više posmatra kao šansa za razvijanje biznisa, otvaranje novih radnih mjesta i razvoj ruralnih podruèja“, rekla je ona. Prema njenim rijeèima, Ministarstvo nastoji da sa svojim politikama i programima pruži sve veæu podršku razvoju novih poslova i biznis ideja. „Poslednjih deset godina stanje u poljoprivredi znaèajno je napredovalo, naroèito mesna, mljeèna i industrija maslinarstva. Napredak crnogorske privrede vidimo u razvoju proizvoda sa kojima Crna Gora može da bude konkurentna (ljekovito bilje i organska proizvodnja – kao jedna od strateških grana crnogorske privrede)“, rekla je Stolica. Kako je kazala, najveæi problem sa kojim se trenutno suoèava crnogorska poljoprivreda su usitnjeni posjedi i to što crnogorski poljoprivredni proizvoðaèi još uvijek nisu spremni na na udruživanje. „Ove godine pokrenuta je intenzivnija kampanja edukacije poljoprivrednih proizvoðaèa o znalèaju udruživanja kroz klasatere. Sve mjere su usmjerene na podizanje kvaliteta proizvoda i proširenje asortimana, a samim tim in a širenje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta“, saopštila je ona. Na tom putu, kako je rekla, jedan od osnovnih problema su otežani uslovi za dobijanje kredita, odnosno neprepoznat znaèaj poljoprivredne proizvodnje i potrebno je stvoriti berzu koja æe biti prilagoðena crnogorskom tržištu. Lidija Rmuš iz privredne komore Crne Gore rekla je da je uèešæe poljoprivredne proizvodnje u BDP-u poslednjih godina u stalnom rastu. „Najveæi problem proizvoðaèa i domaæih proizvoda je konkurentnost i sve investicije usmjerene su na rješavanje tog problema. Osnovni cilj jeste smanjenje uvoza i njegova supstitucija domaæim proizvodima. Veliki problem jeste brendiranje i marketing domaæih proizvoda“, rekla je ona. Orema rijeèima Rmuš, krajnji cilj je regionalni razvoj i motivacija mladih za pokretanje seoskog turizma i organske proizvodnjhe štio u suštini zahtjeva najmanja ulaganja, a predstavlja znaèajnu šansu za cjelokupni privredni napredak. „Kada je rijeè o uduživanju, korist za proizvoðaèe ogleda se u smanjenju troškova proizvodnje, manjem problemu kada je u pitanju plasman proizvoda i otvaranje novih tržišta“, poruèila je Rmuš. Željko Vidakoviæ iz Unije poslodavaca Crne Gore rekao je da je crnogorski agrar najneiskorišæeniji domaæi potencijal. „Strategija razvoja poljoprivrede Crne Gore kratkoroèno je usmjerena, ne postoji jasna projekcija kretanja agro budžeta u narednim godinama. Neophodno je berzanskim poslovanjem unaprijediti i rješiti problem plasmana voæa i povræa. Potrebno je i stvaranje robnih skladišta za skladištenje strateških prehrambenih proizvoda“, kazao je on. Prema rijeèima Viadakoviæa, berza je ta koja pruža moguænost rastereæenja proizvoðaèa od kojih se oèekuje da istovremeno budu i prodavci vlastitih proizvoda. „Jedan od pozitivnih primjera iz regiona jeste Slovenija u kojoj je primjenjena protekcionistièko-razvojna politika. Uloga države mora biti prije svega razvojna, pa tek onda regulativna“, poruèio je on. (kraj) boj