Sarajevo, (MINA-BUSINESS) - Usjevi na Balkanu propali su zbog velike suše i teško oštetili poljoprivrednike prije svega zbog regionalnog neuspjeha u nadogradnji mreže za navodnjavanje i nedostatka dugoroène poljoprivredne strategije, piše Rojters /Reuters/. "Bivša Jugoslavija imala je jedan od najrazvijenijih sistema navodnjavanja i odvodnje", rekao je Holger Krej /Kray/, zadužen za poljoprivredu i ruralni razvoj Evrope i srednje Azije u Svjetskoj banci i dodao da su ti sistemi nažalost uništeni. Krej objašnjava da se to nije dogodilo samo zbog budžetskih manjkova, nego i zbog promjena u upravljanju tim sistemima. Rojters navodi da je šteta od suše u Bosni i Hercegovini (BiH) procijenjena na oko milijardu USD. To je težak udarac za državu u kojoj je 20 odsto ljudi zaposleno u poljoprivredi i ona donosi deset odsto bruto domaæeg proizvoda (BDP), navodi Rojters i dodaje da je šteta u Srbiji oko dvije milijarde USD, a u Hrvatskoj oko 250 miliona USD, prenosi Business. Poljoprivrednici iz BiH tvrde da situacija nije bila toliko loša od rata i prijete da æe poèetkom septembra blokirati najveæe puteve i granice ako im vlada ne plati velike subvencije i preduzme mjere za zaštitu domaæe proizvodnje. Uz sve druge probleme koje ima BiH oko etnièke podijeljenosti inertnost institucija u BiH mogla bi dovesti do toga da, kada Hrvatska uðe u EU, izgube glavno tržište za izvoz mlijeka i mesa. "To je katastrofa", rekao je baranjski poljoprivrednik Zoltan Pinkert. Sve je, kako je dodao, bilo u najboljem redu, a tada je došla suša. "U odnosu na normalne godine palo je manje od deset odsto kiše, a šteta na kukuruzu je stoprocentna", kazao je Pinkert. Sve vlade regije suoèavaju se s recesijom i tvrde da nemaju novca za investiranje u moderne poljoprivredne tehnologije, a u svim državama bivše Jugoslavije svaka nova vlada uvodi novu dugoroènu strategiju za razvoj poljoprivrede. Kritièari tvrde da se problem stvara veæ godinama. "Plaæamo nedostatak sistemske poljoprivrede politike tokom posljednjih 20 ili 50 godina", rekao je Damir Kovaèiæ iz Zavoda za marketing u poljoprivredi zagrebaèkog Agronomskog fakulteta. "Ljeti smo uvijek iznenaðeni sušom". Iz Svjetske banke, koja je u martu BiH dala kredit za poboljšavanje sistema navodnjavanja, kažu da zemlje Balkana imaju veliki poljoprivredni potencijal, ali nedostatak infrastrukture i strategije. Predsjednik Hrvatske poljoprivrede komore Mate Brlošiæ rekao je da æe u Hrvatskoj ove godine kukuruz biti "rijedak kao zlato". "U vinogradima i voænjacima oporavak æe trajati nekoliko godina, a godinama æe udar osjeæati i stoèna proizvodnja zbog nedostatka stoène hrane. Veæ 20 godina nemamo jasnu poljoprivrednu strategiju, a propisi se mijenjaju svakom promjenom vlasti", dodao je Brlošiæ. Predsjednik udruženja poljoprivrednika Republike Srpske, Vladimir Usorac podsjeæa da je ovo veæ èetvrta godina uzastopno da poljoprivreda trpi velike gubitke zbog lošeg vremena i mnogi poljoprivrednici neæe moæi pokrenuti proizvodnju druge godine. Struènjaci procjenjuju da bi Srbiji trebalo oko 2,5 milijardi USD za obnovu mreže navodnjavanja. Meðutim, tvrde da nema naznake usvajanja dugoroène strategije veæ se bave "hitnom pomoæi". Oèekuje se da æe u Srbiji kukuruza biti upola manje od oèekivanih sedam miliona tona, a mnogi traže zabranu izvoza, što bi moglo prouzrokovati manjkove u regiji, posebno u BiH. U Hrvatskoj su sindikati zatražili smanjenje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na hranu, ali Vlada se protivi tom potezu. Smatra se da Hrvatskoj nadu mogu dati fondovi EU kojima æe moæi pristupiti kada sljedeæeg jula postane 28. èlanica Evropske unije. Struènjaci smatraju da taj novac treba uložiti u dugoroènu strategiju za oživljavanje poljoprivrede. Rojters podsjeæa i na rijeèi potpredsjednika Vlade Radimira Èaèiæa koji je pristup poljoprivredi u Hrvatskoj uporedio s "primitivnim plemenima". "Ako ima kiše, tada æe biti i uroda i struje", rekao je Èaèiæ u predizbornoj kampanji prošle godine. "Ako je suša, neæe biti nièega. To se mora promijeniti". Svjetska agencija istièe i dobar primjer primjene moderne tehnologije koji se može vidjeti na "zelenim poljima" u regiji BiH Kalesija. "Koristili smo modernu tehnologiju kako bismo poboljšali navodnjavanje u nekim poljima te smo se prebacili na novu prehranu stoke", rekao je direktor farme Špreæa, Dženadin Veispahiæ. (kraj) bvm