Podgorica, (MINA) – Proces usklaðivanja evropskim standardima nezaustavljivo mijenja crnogorsko društvo u svim njegovim segmentima, ali su dinamika i vidljivost tih promjena razlièite, smatra izvršni direktor Centra za graðansko obrazovanje Daliborka Uljareviæ. "Najlakše se mijenja zakonodavni okvir, teže ide njegova primjena, ali najteže ide sa promjenom svijesti i proizvodnjom onih politièara koji mogu, prije svega, sobom da vladaju i koji su dovoljno hrabri da svoje trajanje na politièkoj sceni vežu za principe dobrog upravljanja", rekla je Uljareviæ agenciji MINA. Ona je ocijenila da se graðani oslobaðaju straha od autoriteta, postaju aktivno zainteresovani za svoj život, znaju mnogo više nego ranije o svojim pravima i spremniji su da se bore za njih, samoinicijativno ukazuju na devijacije i uèe se prihvatanju razlièitosti. Uljareviæ je upozorila da je potrebno još rada kako bi se oni adekvatno upoznali sa moguænostima koje proces pregovora i èlanstva nude. Evropske integracije, dodala je, ne bi smjele bitnije da utièu na crnogorsku prepoznatljivost, pa ni na onaj dio tradicije koji može biti pozitivna osnova za razvoj graðanskih vrijednosti i »èuvanja drugoga od sebe«. Uljareviæ je rekla da postoje aspekti iz crnogorske tradicije koji moraju biti saèuvani, navodeæi bokešku tradiciju u smislu otvorenosti prema razlièitostima. On je kavela da drugaèije kulture, mišljenja i navike vijekovima uplovljavaju u Boku iz Mediterana. „Viševjekovno prožimanje drugosti omoguæilo je da otvorenost prema razlièitom bude dio bokeške tradicije koja bi trebala da èini najèvršæi dio savremenog crnogorskog identiteta. Naravno, imamo mi još mnogo sliènih segmenata koji su vrijedi èuvanja, poput antifašistièke borbe, gostoprimstva, onih primjera èojstva i junaštva", navela je ona. Uljareviæ je kazala da, za razliku od rasprostranjenih razumijevanja da je na Balkanu etnos najsnažniji i najbolji integrativni faktor u jednoj zajednici, ona smatra da za Crnu Goru ta formula ne treba i ne smije da važi. Ona je kazala da umjesto etnièkih, vjerskih ili rasnih spona, graðane u Crnoj Gori najèvršæe mogu i treba da vezuju graðanske spone u graðanskoj državi. „U tome se sastoji naša razlièitost i najjaèi oslonac našeg identiteta. Samo u graðanskom društvu izražavanje nacionalnog identiteta je benigna stvar, i ukoliko su identitetske linije raznorodnije, onda se to smatra bogatstvom zajednice", pojasnila je ona. Uljareviæ je dodala da vjeruje da je u svim drugim okolnostima isticanje nacionalnog i inistiranje na nacionalnom opasno i neodgovorno. "A proces pristupanja nam direktno pomaže da izgraðujemo graðansko društvo i da se oslobaðamo neodgovornih politièara koji se zarad sticanja dnevno-politièkih poena samo igraju identitetskim pitanjima", poruèila je ona. Prema rijeèima Uljareviæ, i nevladine organizacije dale su nemjerljiv doprinos pozicioniranju brojnih teških pitanja i impuls ka njihovom rješavanju. "Nasilje u porodici, suoèavanje sa prošlošæu, pozicija LGBT populacije, osoba za invaliditetom, i drugih ranjivih grupa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, zaštita životne sredine, razvoj principa dijaloga i tolerancije, vršnjaèko nasilje, utvrðivanja odgovornosti institucija vlasti, samo su neka od njih", ukazala je ona. Antropolog Lidija Vujaèiæ ocijenila je da Crna Gora treba da razvija evropski kulturni identitet paralelno sa oèuvanjem multinacionalnih vrijednosti u autentiènom domaæem ambijentu, , navodeæi da iskustva drugih država pokazuju da su kulturne integracije najkomplikovaniji dio stvaranja regionalnih zajednica. Vujaèiæ je kazala da se nadnacionalni identitet Evropske unije (EU) još oblikuje, jer se i ona teritorijalno mijenja i proširuje, a time politièki i ekonomski i simbolièki preoblikuje. "EU je, osim isprepletanih politièkih i ekonomskih interesa, istorijskih veza i procesa, veæ stvorila i novije elemente „identiteta,“ poput valute, himne zastave, pasoša, elitnog fudbalskog šampionata i slièno", rekla je Vujaèiæ agenciji MINA. Prema njenim rijeèima, skeptici smatraju da su evropske integracije opasnost po nacionalni identitet, odnosno da æe omoguæiti da ,,strani“ kulturni elementi prevagnu nad domaæi, dok pristalice pristupanja Crne Gore EU smatraju da æe se taj proces pozitivno odraziti na ekonomski, politièki, pravni, graðanski, a time i socio-kulturni ambijent. "Ono što treba imati u vidu jeste èinjenica da je proces pristupanja, potom pozicioniranja u široj regionalnoj odnosno evropskoj zoni, veoma zahtjevan i kompleksan, u svakom smislu. Iskustva drugih zemalja pokazuju da su upravo kulturne integracije najkomplikovaniji dio stvaranja regionalnih zajednica", kazala je ona, navodeæi da uvijek postoji težnja da se država što više integriše u EU, ali i da oèuva svoju posebnost. Vujaèiæ smatra da prihvatanje evropskog kulturnog identiteta za Crnu Goru ne bi trebalo da znaèi negaciju nacionalnog, veæ integrišuæe prevazilaženje razlika na nacionalnom i supranacionalnom nivou. Ona je ociienio da kroz adekvatnu nacionalnu kulturnu politiku Crna Gora treba da razvija evropski kulturni identitet, paralelno sa oèuvanjem (multi)nacionalnih kulturnih vrijednosti u autentiènom domaæem ambijentu". "Crna Gora treba da stvara ,,domaæu“ evropsku kulturnu institucionalnu mrežu, preko koje bi difuzija nacionalnog kulturnog nasljeða i aktuelnih vidova stvaralaštva pokrila cijelu Evropu, u smislu razmjene, upoznavanja drugih nacionalnih i kulturnih sistema sa sopstvenim kulturnim fondom, odnosno identitetom i obrnuto", rekla je ona. Vujaèiæ je kazala da je to naèin da evropeizacija, kao generalno pozitivan proces, ne asimiluje lokalno za raèun regionalnog, odnosno evropskog. "Treba mijenjati ili preispitati unutrašnje i spoljašnje stereotipe o sebi i državi, sprovoditi anticipativnu enkulturaciju kroz školski sistem i medijske sadržaje, poveæati nivo znanja stranih jezika na nacionalnom nivou, suzbijati ksenofobiju, jaèati sociokulturnu ulogu „drugog“ odnosno „stranca“, poraditi na sopstvenom ,,marketingu“ i slièno", ukazala je ona. Vujaèiæ je navela da u kontekstu kulturne integracije mnogo šta treba i saèuvati ali i promijeniti- napraviti raskid sa optereæujuæim i anahranim elementima iz prošlosti, patrijarhalnim okovima i ,,kulturom“ provincijalizma i nepotizma. On smatra da treb i saèuvati specifiènost, autentiènost svih pozitivnih vrijednosti koje imamo u kulturnom nasljeðu. „Treba razvijati graðansku svijest, kulturu dijaloga i, iznad svega, multikulrturalnost tretirati kao bogastvo razlièitosti, a ne kao prijetnju sopstvenoj naciji/ama, kao što i novi evropski identitet treba tretirati kao jedan od moguæih identiteta, koji ne negira postojeæi, veæ ima širi, civilizacijski kontekst", zakljuèila je ona. (kraj) mib/žug