Beograd, (MINA-BUSINESS) - Kljuèni preduslov doglednog ulaska Srbije i Crne Gore u Evropsku uniju (EU) i nakon odustajanja od meðusobne cjenovne i carinske harmonizacije ostaje transformacija privrede, institucija i zakonodavstva u skladu sa evropskim standardima, smatraju struènjaci. Transformacija, navedeno je u najnovijem izvještaju Savjetodavnog centra za ekonomska i pravna pitanja (SCEPP), u prvom redu treba da rezultira sposobnošæu država èlanica da, slijedeæi evropski recept, osposobe vlastite ekonomije za otvaranje i nastup na zajednièkom evropskom tržištu. SCEPP savjetuje vlade Srbije i Crne Gore u vezi sa kljuènim pitanjima tranzicije privrede i pristupanja EU i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Struènjaci Centra podsjeæaju da je septembarskom odlukom ministara EU iz Mastrihta državama èlanicama, u želji da ubrzaju ekonomski razvoj bez raskidanja politièke unije Srbije i Crne Gore, pružena šansa da zasebnim trgovinskim aranžmanima, na bazi odvojenih pregovora, ispune zahtjeve evropskih integracija i pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. U Centru tvrde da je izostanak, odnosno usporenost harmonizacije maloprodajnih cijena u Srbiji i Crnoj Gori prije i poslije primjene usaglašenih carinskih stopa rezultat, prije svega, nedostatka politièke volje da bude prihvaæena zajednièka ekonomska politika. "Sa stanovišra razlika u osobinama tržišta i strukturi potrošnje uzrok je, izmeðu ostalog, i u niskodohodnoj strukturi potrošnje u kojoj preovlaðuju cjenovno neelastièni proizvodi namijenjeni ishrani. Ti proizvodi, èiji je udio u potrošnji rastao u Crnoj Gori, a opadao u Srbiji, ispoljili su znaèajno udaljavanje maloprodajnih cijena prije primjene usaglašenih carinskih stopa i neznaèajno približavanje nakon toga", navedeno je u Izvještaju. Prije primjene usaglašenih carinskih stopa, do jula prošle godine, nije bilo usklaðivanja maloprodajnih cijena, a najveæe razlike meðu njima uoèene su za proizvode i usluge koji nijesu predmet razmjene meðu državama èlanicama i imaju najveæi udio u potrošnji posmatranoj prema porijeklu. Maloprodajne cijene u toj grupi su poveæavane u Crnoj Gori, a smanjivane u Srbiji, pa je, zbog niske mobilnosti potrošnih dobara i neefikasnosti crnogorskog tržišta, prije svega, opšte približavanje maloprodajnih cijena u državama èlanicama ocijenjeno neizvodljivim. Poslije primjene usaglašenih carina, u avgustu prošle godine, došlo je do izvjesnog usklaðivanja maloprodajnih cijena, ali na sasvim neoèekivan naèin. Uprkos èinjenici da je harmonizacija carina postignuta tako što su one poveæane u Crnoj Gori, a smanjene u Srbiji, rast maloprodajnih cijena je u manjoj državi èlanici usporen, a u veæoj ubrzan. Kao najveæe prepreke ekonomskog usklaðivanja prepoznate su razlièite ekonomske politike država èlanica i ogranièene moguænosti državne zajednice. "Razlike u ekonomskoj politici koje su otežavale harmonizaciju naroèito su izražene u monetarnoj, pošto je u Crnoj Gori u opticaju euro, a u Srbiji dinar, zatim fiskalnoj, jer u manjoj èlanici postoji porez na dodatu vrijednost, a u veæoj na promet, i carinskoj, zbog toga što je prosjeèna crnogorska neponderisana stopa carina za 56 osjetljivih poljoprivrednih proizvoda 0,98, a srpska 23,36 odsto", saopšteno je iz Centra. Nedostatak politièke volje za uspostavljanje unutrašnjeg i zajednièkog tržišta, kako je ocijenjeno, uzrokovao je i propuste u primjeni zajednièkih propisa. Kao primjer je navedena Carinska kancelarija državne zajednice, koja nije mogla biti od velike koristi kad države èlanice imaju razlièite zakone o spoljnoj trgovini i primjenjuju drugaèije spoljnotrgovinske procedure. Zakonodavni organi državne zajednice, ocijenili su struènjaci, trebalo je da redovno razmjenjuju informacije o zakonskim predlozima, jer bi tim bile izbjegnute prepreke jedinstvenom tržištu. Kontrola na postojeæoj carinskoj liniji izmeðu država èlanica trebalo je da bude efikasna i samo za robu na koju još nijesu primijenjene jedinstvene carine, a tenderske procedure javnih nabavki sasvim usklaðene uzajamno i sa standardima EU, da ponuðaèi ne bi bili izloženi razlièitim uslovima. Izmeðu ostalog, u Izvještaju je navedeno i da je trebalo primijeniti sistem raèuna za uzajamna plaæanja, uz slobodan izbor dinara ili eura, omoguæiti bankama koje imaju dozvolu za rad u jednoj državi èlanici da otvaraju filijale u drugoj, proširiti kontrolu na sve finansijske usluge, naroèito sektor osiguranja, a raèunovodstvene i revizorske procedure uskladiti sa relevantnim standardima EU. U oblasti slobodne konkurencije nedostajali su sveobuhvatni propisi protiv monopola, a nije obezbijeðena ni transparentnost državne pomoæi. Iz Centra podsjeæaju da je EU u procesu tržišne harmonizacije, zbog decentralizovanog mehanizma odluèivanja i "donekle neizbježnog" anatagonizma razlièitih nacionalnih interesa, nekad imala iste probleme i izgubila dosta vremena kao i Srbija i Crna Gora do nedavnog "mastrihtskog zaokreta". Slobode kretanja robe, usluga i kapitala ostvarene su do poèetka 1993. godine, ali potpune mobilnosti radne snage u EU nema ni danas. Struènjaci upozoravaju da su naèelni kriterijumi koje treba ispuniti za ulazak u EU stabilne demokratske institucije, vladavina zakona i zaštita ljudskih prava s posebnim osvrtom na vjerske i nacionalne manjine, zatim obezbjeðivanje nesmetanog funkcionisanja tržišne privrede i ekonomski kapacitet za izdržavanje pritiska evropske konkurencije i, na kraju sposobnost za prezimanje obaveza koje nameæe èlanstvo, ukljuèujuæi i posveæenost ostvarivanju politièke, ekonomske i monetarne unije. "Svaki novi talas širenja EU donosi sve veæe zahtjeve u procesu stabilizacije i pridruživanja koje zemlje moraju da ispune, mada neke od njih èesto potpuno ne zadovoljavaju ni same njene èlanice", zakljuèili su u Centru. (kraj) anf/kmh/bvm