Beograd, (MINA-BUSINESS) – Tržišta Crne Gore i Srbije ne mogu se smatrati harmonizovanim, a poželjna brzina njihovog približavanja još nije dostignuta, ocijenili su analitièari Savjetodavnog centra za ekonomska i pravna pitanja (SCEPP). Eksperti SCEPP-a su od februara prošle do marta ove godine mjeseèno analizirali uticaj promjene carinskih stopa na cijene u Srbiji i Crnoj Gori i njihovo približavanje. Analize su raðene za potrebe ministarstava za ekonomske odnose sa inostranstvom Crne Gore i Srbije. U najnovijem izvještaju SCEPP-a konstatovano je da je nakon stupanja na snagu zajednièkih carinskih stopa Srbije i Crne Gore, 15. avgusta prošle godine, poèelo približavanje cijena proizvoda. Uprkos tome što su u Crnoj Gori carinske stope poveæane, cijene su smanjene, dok je u Srbiji konstatovana suprotna situacija. Usporavanje približavanja cijena u èlanicama državne zajednice, smatraju u SCEPP-u, izazivaju razlièite valute, dinar i euro, ekonomske politike, slaba pokretljivost robe i faktora proizvodnje, kao i struktura potrošnje domaæinstava krakteristièna za nizak dohodak. Domaæinstva sa niskim dohotkom veæi dio potroše na hranu, èije su cijene neelastiène, odnosno teško se mijenjaju. Analitièari SCEPP-a podsjeæaju da su glavni uslovi pristupa Srbije i Crne Gore (SCG) Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i Evropskoj uniji (EU) liberalizacija trgovine i unifikacija tržišta. Zato je u avgustu prošle godine na nivou èlanica i zajednice usvojen Akcioni plan harmonizacije ekonomskih sistema Crne Gore i Srbije, u skladu sa pravilima i praksom STO i EU. Cilj Akcionog plana je da obezbijedi slobodan promet robe, usluga, kapitala i ljudi u SCG. U izvještaju se navodi da harmonizacija koja æe podstaæi slobodnu trgovinu robe obuhvata carinske stope, teritoriju i procedure, meðunarodne sporazume, veterinarske i fitosanitarne kontrole, režim trgovine sa inostranstvom, sporazume o slobodnoj trgovini, odnose sa STO i EU. Srbija i Crna Gora su dogovorile veæinu carinskih stopa, ali je ostalo otvoreno pitanje za 56 poljoprivrednih, meðu kojima su svinjsko meso, šeæer, ulje, djeèija hrana. Te proizvode Srbija proizvodi i želi da zaštiti visokim carinama, dok Crna Gora uvozi i zbog, kako njeni predstavnici navode, zaštite standarda graðana, namjerava da zadrži niske stope. Prosjeèna carinska stopa u Srbiji za te proizvode je preko 23 odsto, a u Crnoj Gori 0,98. Dvije države su dogovorile da ih harmonizuju tri godine nakon usvajanja Akcionog plana, uz moguænost odlaganja tog roka za još dvije. Eksperti SCEPP-a podsjeæaju da predstavnici Evropske komisije (EK) koja je glavni sagovornik u pristupanju zemlje EU, zahtijevaju regulisanje otvorenih pitanja u kreiranju jedinstvenog tržišta SCG, meðu kojima su i carinske stope za 56 proizvoda. Crna Gora i Srbija imaju odvojene carinske teritorije, nezavisne Uprave carina, a imaæe i zakone o spoljnoj trgovini. EK traži i ukidanje svih kolièinskih ogranièenja uvoza proizvoda uvedenih nakon 2000. godine, kao i puno funkcionisanje Carinske kancelarije SCG. Ta kancelarija poèela je da radi u septembru prošle godine, a zadatak joj je da obezbijedi punu primjenu sporazuma o trgovini izmeðu Evropske unije i SCG i poštovanje pravila o porijeklu robe. U SCEPP-u smatraju da je Kancelarija malo korisna u situaciji kad Srbija i Crna Gora primjenjuju posebne zakone o spoljnoj trgovini i procedure. Kancelarija je navedena kao primjer nemoæi institucija SCG zbog neprimjenjivanja zajednièkih propisa, što je posljedica nepostojanja politièke volje. Kao najveæe prepreke jedinstvenom tržištu, navedene su razlièite valute, ekonomske politike, slabe institucije zajednice, razlièiti poreski sistemi i carinske stope. Za funkcionisanje jedinstvenog tržišta SCG, u EK smatraju važnim razmjenjivanje informacija o nacrtima propisa u pripremi, kako oni ne bi stvarali dodatne prepreke. Osim toga, oni preporuèuju uzajamno priznavanje propisa, što bi trebalo da obezbijedi slobodan promet robe izmeðu Srbije i Crne Gore, osim za proizvode za koje još važe razlièite carinske stope. Nesmetan protok kapitala, predlažu predstavnici EK, olakšalo bi aktiviranje platnog prometa, razmjenu usluga i priznavanje licenci datih u drugoj državi èlanici. (kraj) dmc/anf