Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Qatari Diar æe u narednih nekoliko sedmica poèeti da gradi ekskluzivni turistièki resort u naselju Pržno u Tivtu, koja æe znaèajno unaprijediti turistièku ponudu Crne Gore, najavio je danas premijer Milo Ðukanoviæ. „Optimista sam kada je u pitanju innvesticija Qatari Diara. Na sastanku sa predsjednikom Upravnog odbora Qatari Diara prièali smo o roku od èetiri do šest sedmica, koliko je potrebano da obje strane urade da bi krenula fizièka realizacija projekta. Od tada su prošle dvije sedmice i danas možemo govoriti o izvjesnosti realizacije projekta“, rekao je Ðukanoviæ na sastanku Savjeta stranih investitora. On je dodao da je u meðuvremenu riješen uzrok konfuzije, zbog kojeg je projekat bio obustavljen, a koji je postojao izmeðu ranijeg društvenog preduzeæa i države. Ðukanoviæ je objasnio da kroz privatizaciju ranijeg društvenog preduzeæa nijesu bili riješeni svi aspekti imovinskih odnosa sa državom. „U meðuvremenu su ti odnosi razriješeni i Vlada je donijela odluku o eksproprijaciji dijela zemljišta koje je privatno“, kazao je Ðukanoviæ. On je saopštio da su razvoj infrastrukture, energetike, turizma i proizvodnje hrane najznaèajnije oblasti u kojima se u narednom periodu može oèekivati priliv stranih investicija. Ðukanoviæ je poruèio da æe projekat autoputa Bar - Boljare biti nastavljan i završen, kao i da je planirano sreðivanje saobraæajnice duž crnogorske obale. „Da li æe to biti crnogorska dionica Jadransko-jonskog autoputa ili brza saobraæajnica, odluèiæemo u konsultacijama sa domaæim i stranim ekspertima“, rekao je Ðukanoviæ. On je najavio i aktivnosti na unaprijeðenju aerodromske infrastrukture i razvoju željeznièkog i luèkog saobraæaja, kako bi se upotpunili svi aspekti crnogorske turistièke ponude, a Crna Gora postala jedna od novih elitnih destinacija. Ðukanoviæ je u oblasti turizma najavio realizaciju rizorta na Dubovici, Maljeviku, Bjelasici i Durmitoru, dok je kao prioritete u sektoru energetike naveo gradnju drugog bloka Termoelektrane (TE) i podmorskog kabla, kao i valorizaciju Moraèe, Komarnice i basena Maoè. Crna Gora æe, prema njegovim rijeèima, morati ozbiljnije da se okrene korišæenju poljoprivrednih potencijala, jer je, kako je kazao, nedopustivo da njena turistièka ponuda bude neopravdano zavisna od proizvodnje hrane iz regiona, odakle se godišnje uveze oko 400 miliona EUR hrane. Ðukanoviæ smatra da su strane investicije važan faktor ekonomskog i ukupnog razvoja Crne Gore, koja je meðu evropskim zemljama u tranziciji veæ nekoliko godina lider u pogledu njihovog privlaèenja. „U posljednjih deset godina prosjeèno godišnje uèešæe stranih investicija u bruto domaæem proizvodi (BDP) je 18,5 odsto ili 5,1 milijardu EUR u apsolutnom iznosu, što je respektabilno i potvrðuje važnost kontinuiranog dijaloga sa stranim investitorima“, kazao je Ðukanoviæ. On je dodao da je priliv stranih direktnih investicija u previh deset mjeseci ove godine poveæan 12,4 odsto u odnosu na isti period prošle, kao i da su rekordni mjeseci bili septembar i oktobar. Ðukanoviæ smatra da Crna Gora nije iskoristila ni znaèajniji dio potencijala za ulaganja stranog kapitala u njene resurse, ali da kontinuirano radi na unaprijeðenju poslovnog ambijenta. „Daleko sam od pomisli da smo obavili posao. Taj posao se nikad ne završava“, rekao je Ðukanoviæ. On je saopštio da Crna Gora nije u recesiji i da æe ove godine ostvariti rast iznad dva odsto. „Solidno je obavljen posao konsolidacija javnih finansija i solidno smo radili na pripremi realizacije kljuènih razvojnh projekata u infrastrukturi, energetici i turizmu. Sve to, meðutim, nije nešto što nas može zadovoljiti“, poruèio je Ðukanoviæ. On smatra da bi Crna Gora, ukoliko želi da uhvati dobar ritam u dostizanju evropskog nivoa razvijenosti, morala da dostigne stope rasta od pet odsto godišnje. „To je vrlo ambiciozno. Pametnim i održivim korišæenjem resursa uz nastavak strukturnih reformi i unaprijeðenje poslovnog ambijenta, taj tempo rasta u Crnoj Gori nije nedostižan“, rekao je Ðukanoviæ. On je najavio da æe ovogodišnji deficit biti ispod dva odsto BDP-a, ali da u Vladi planiraju njegovo dodatno obaranje, kako bi se u bliskoj buduænosti potpuno uravnotežile javne finansije. Ðukanoviæ je kazao da su banke posljednjih godina dosta radile na konsolidaciji i jaèanju svog kapitala, zbog èega nije nerealno oèekivanje da se one sada ofanzivnije uhvate u koštac sa nekvalitetnim kreditima i potrebom veæeg kreditiranja sektora preduzetništva i malog i srednjeg biznisa. „Neophodno je jaèati preduzetništvo i mali i srednji biznis. Kljuèni problemi su neodstatak preduzetnièke kulture i izvora finansiranja, zbog èega moramo nastaviti da radimo na strukturnim reformama i daljem unaprijeðenju poslovnog ambijenta“, saopštio je Ðukanoviæ. On je poruèio i da æe osnovni cilj ekonomske politike Crne Gore u narednoj godini biti dinamiziranje ekonomskog rasta, a da je za evropske i zemlje zapadnog Balkana važan nastavak ozbiljnih reformi na planu ekonomije. „Loše je previdjeti da se ukupna intergarcija zemalja zapadnog Balkana dešava na matrici koja je evropsku ekonomiju upravo dovela u æorsokak. Zato je neophodno hrabrije krenuti u reforme evropske ekonomije“, smatra Ðukanoviæ. Predsjednik Savjeta stranih investitora, Ruediger Schulz, saopštio je da je tokom ove godine dosta uraðeno na poboljšanju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, ali da pred Vladom i dalje stoje brojni izazovi i problemi koje je u narednom periodu potrebno savladati i otkloniti. Schulz je kazao da u Crnoj Gori i dalje postoji problem neefikasnost i sporost administracije u sprovoðenju zakonskih propisa, sporih sudskih procedura prilikom rješavanja privrednih sporova, nedovoljne razvijenost infrastrukture, neadekvatne primjene propisa u pojedinim opštinama i destimulativnog uticaja radnog zakonodavstva na razvoj tržišta. (kraj) nar