Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Onemoguæavanje zaposlenom pravo na korišæenje godišnjeg odmora prekršaj je za koji je poslodavcima predviðena novèana kazna do 20 hiljada EUR, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove. Novèane kazne za takav prekršaj, kako su kazali portalu Cafe del Montenegro, iznose od 500 EUR do 20 hiljada EUR za preduzeæe i od 30 do dvije hiljade EUR za odgovornu osobu u preduzeæu, dok za preduzetnika kazna iznosi od 150 EUR do dvije hiljade EUR. Portal piše da u jeku sezona godišnjih odmora, a prema nezvaniènim informacijama, pravo na zasluženi odmor nije iskoristio znaèajan broj zaposlenih u Crnoj Gori. Nekim radnicima, prema tvrdnjama sindikata, poslodavci uskraæuju pravo na korišæenje godišnjeg odmora. "U praksi imamo situaciju da najèešæe u malim i srednjim preduzeæima dolazi do kršenja tih prava, zavisno od djelatnosti poslodavca i sezonskih poslova. Imamo sluèajeva i kada radnici dobijaju odmor ne od sedam radnih dana nego im se povezuje subota i nedjelja", saopštili su ranije iz Unije slobodnih sindikata (UPCG). Meðutim, iz Uprave za inspekcijske poslove je saopšteno da nema pojedinaènih potpisanih inicijativa da nekome poslodavac nije odobrio korišæenje godišnjeg odmora i to iz straha od posljedica po radno mjesto, iako je to pravo svakog zaposlenog koje mu se ne može uskratiti, niti se zaposleni tog prava može odreæi. “Bilo je anonimnih prijava da se kod nekog poslodavca zaposlenim uskraæuje pravo na puni godišnji odmor za godinu rada, odnosno 20 radnih dana, ili srazmjeran dio godišnjeg odmora za nepunu godinu rada i da poslodavac ne donosi rješenja o korišæenju godišnjeg odmora”, rekla je portparol Uprave za inspekcijske poslove, Iva Èukiæ. Ona je kazala da se Inspekciji rada najèešæe obraæaju radnici kad im prestane radni odnos, kada se i odvaže da traže naknadu štete za neiskorišæeni godišnji odmor. “Takve prijave se posredstvom Inspekcije rada uspješno rješavaju, ukoliko se utvrdi nespornim da zaposleni krivicom poslodavca nije iskoristio godišnji odmor ili dio odmora”, precizirala je Èukiæ. Ona je navela da u zavisnosti od poèinjenog prekršaja, Inspekcija rada može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili izreæi novèanu kaznu na licu mjesta u nivou najniže propisane, što je najèešæe i sluèaj. Takoðe, kako je dodala, inspektor rada rješenjem nalaže otklanjanje nepravilnosti, a u sluèaju nepostupanja, sukcesivno se izrièu novèane kazne od 500 do pet hiljada EUR, sve dok se ne postupi po rješenju inspektora. U Zakonu o radu navodi se da zaposleni ima pravo na godišnji odmor i da se njegovo trajanje utvrðuje srazmjerno vremenu provedenom u radnom odnosu. Takoðe, posebno se navodi da se zaposleni ne može odreæi prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti. Prema Zakona o radu, u svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor utvrðen kolektivnim ugovorom, odnosno ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana. Zaposleni mlaði od 18 godina ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. Zakon o radu dalje definiše da u zavisnosti od potreba procesa rada poslodavac, na osnovu plana korišæenja godišnjih odmora, odluèuje o vremenu korišæenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju sa zaposlenim. Poslodavac je dužan da rješenje o korišæenju godišnjeg odmora dostavi zaposlenom najkasnije 30 dana prije datuma odreðenog za poèetak korišæenja godišnjeg odmora. Rješenje o korišæenju godišnjeg odmora može se dostaviti i u kraæem roku, ako se saglase poslodavac i zaposleni. Poslodavac može da izmijeni vrijeme odreðeno za korišæenje godišnjeg odmora ako to zahtijevaju potrebe procesa rada, najkasnije pet radnih dana prije dana odreðenog za korišæenje godišnjeg odmora, uz saglasnost zaposlenog. Zaposleni koji krivicom poslodavca nije iskoristio godišnji odmor ili dio godišnjeg odmora ima pravo na naknadu štete. Visina naknade odreðuje se, zavisno od dužine neiskorišæenog godišnjeg odmora, prema zaradi koju zaposleni ostvaruje u mjesecu kada se nadoknaðuje šteta. Èukiæ je pozvala zaposlene da prijave nepravilnosti u vezi sa pravom na godišnji odmor putem besplatnog broja telefona, mejlom ili lièno u prostorijama Uprave. (kraj) sam/bvm