Podgorica,(MINA) – Uslovi života u Zavodu Komanski most su znatno poboljšani u odnosu na raniji period, navedeno je u Izvještaju monitoring tima nevladinih organizacija (NVO) o stanju ljudskih prava štiæenika te institucije. “Napredak u Zavodu je evidentan, naroèito što se tièe higijene i fizièkih uslova života. Jako puno je uèinjeno i možemo da konstatujemo da su uslovi života neuporedivo bolji u odnosu na period od prošle godine i ranije”, objasnila je autor izvještaja Maja Raièeviæ. NVO Akcija za ljudska prava sprtovela je projekat Monitoring poštovanja ljudskih prava u ustanovama zatvorenog tipa, zajedno sa Centrom za Antidiskriminaciju EKVISTA, Centrom za graðansko obrazovanje, Sigurnom ženskom kuæom, beogradskim Centrom za ljudska prava i letonskim Centrom za ljudska prava. “Za potrebe izrade ovog izvještaja, monitori su u periodu od jula do novembra ove godine pet puta posjetili Komanski most. Cilj izvještaja je da, ukazujuæi na pozitivnu praksu i nedostatke u radu Zavoda, doprinese poboljšanju uslova života štiæenika”, navodi se u izvještaju. Jedana od osnovih preporuka monitoring tima je formiranje nezavisnog tijela, koje bi vršilo monitoring rada Zavoda i bavilo se pravnim postupcima odreðivanja staratelja, lišavanja poslovne sposobnosti, jer, prema njihovom mišljenju, u tim pitanjima postoje najveæe moguænosti za zloupotrebu i kršenje ljudskih prava. “Zavod mora napraviti individualne planove zaštite za korisnike i individualne planove za radno okupacionu terapiju koji æe biti usaglašenii sa njihovim željama, potrebama i moguænostima”, kazala je Raièeviæ i dodala da je neophodno redovno vršiti rekategorizaciju osoba smještenih u Zavodu. Prema njenim rijeèima, prilikom posjeta konstatovano je stanje higijene na solidnom nivou, kao i da su adaptacijom paviljona B, u kojem su smještene samo žene, ispoštovane preporuke iz izvještaja Evropskog Komiteta za prevenciju torture i nehumanogi ponižavajuæeg tretmana i kažnjavanja (CPT) iz 2008.godine. “U istom paviljonu su u fazi pripreme opšta i ginekološka ambulanta. Pristup prvoj je otežan korisnicama kolica, dok je pristup ginekološkoj ambulanti adekvatan, jer je širina vrata napravljena prema standardima”, pojasnili su autori. Raièeviæ je rekla da su primijetili da se umjesto specijalnih kožnih pojaseva za fiksiranje nepokretnih štiæenika za kolica koriste èaršavi pa je potrebno je izdvojiti finansijska sredstva za kupovinu pomenutih pojaseva, kako osoblje ne bi moralo da improvizuje naèin zaštite štiæenika. “Prema našim zapažanjima, higijena prostorija u djeèjem paviljonu je zadovoljavajuæa, ali održavanje liène higijene djece nije na zavidnom nivou”, kazala je ona. U Zavodu, kako navode, nema fiskulturne sale, prostorije za fizikalnu terapiju koje su neophodne za odgovarajuæi tretman štiæenika, pa je u što kraæem roku potrebno obezbijediti finansijska sredstva za njihovu izgradnju. U izvještaju dodaju da su Zavod i Ministarstvo rada i socijalnog staranja samo djelimièno sproveli preporuke CPT-a i Zaštitnika ljudskih prava koje se tièu kadrovskog jaèanja te ustanove, kao i da kontinuirana edukacija zaposlenih o novim pristupima i metodama za rad sa osobama sa mentalnim invaliditetom ne postoji. “Potrebno je sprovoditi kontinuiranu edukaciju koja bi ukljuèivala specijalizovanu obuku koja se tièe svakodnevne njege štiæenika i unapreðenja njihovih sposobnosti, kao i obuku o njihovim pravima, èime bi se podigao nivo profesionalizma i unaprijedilo postupanje prema štiæenicima”, kazala je Raièeviæ. Monitoring tim smatra da je potrebno raditi na angažovanju volontera koji bi asistirali osoblju prilikom aktivnosti i podstaæi vaspitne i obrazovne ustanove, NVO, kao i potencijalne donatore aktivnosti na saradnju sa Zavodom i štiæenicima. Direktor Zavoda, Vaselj Dušaj, kazao je da svaku preporuku prihvata kao dobronamjernu, da ih sve struèno analiziraju i odmah reaguju na one na koje je moguæe, ali da je za sprovoðenje nekih preporuka potrebno više vremena i sredstava. “Svi izvještaji koje u posljednje vrijeme dobijamo govore da smo dosta postigli po pitanju životnih uslova korisnika”, kazao je on. Dušaj je podsjetio da mali broj štiæenika obilaze porodice i da samo njih 15 odsto ima redovne posjete, pa je apelovao na porodice da dolaze èešæe. “Kao direktor te ustanove spreman sam da pomognem oko putnih troskova i da obezbijedim i boravak, samo da dolaze što èešæe”, rekao je on. Dušaj je rekao da studenti Medicinskog fakulteta i Fakulteta politièkih nauka volontiraju u Zavodu, ali da se ne zadržavaju dugo, jer “ne mogu da izdrže rad u Zavodu”. “Na Zapadu pomoæ volontera mnogo znaèi u radu ovakvih ustanova. I nama bi dodbrodošlo da volonteri budu angazovaniji”, objasno je on. Ministar rada i socijalnog staranja, Suad Numanoviæ, rekao je da je to Ministarstvo stvorilo infrastukturno maksimalno korektne životne uslove. “Rekonstruisali smo paviljon za mušku i žensku populaciju, paviljon za djecu i kuhinju. Regulisali smo vodosnadbijevanje, kroz bazen, taj naèin æemo oplemeniti okolni prostor. Sljedeæe godine planiramo da uvedemo centralno grijanje i time æemo zaokružiti infrastrukturni dio”, precizirao je Numanoviæ. On je dodao da im kao obaveza predstoji kadrovsko jaèanje, ali da je problem u destimulaciji ljudi da se zaposle u Komanskom mostu i da æe raditi na daljoj transformaciji te institucije, kroz otvaranje servisa na lokalnom nivou. Koordinatorka projekta, Tea Gorjanc Preleviæ kazala je da ih je izvjestaj CPT-a koji stanje ljudskih prava u toj ustanovi ocjenjuje kao užasavajuæe, neèovjeèno i ponižavajuæe motivisao da poktenu taj projekat. “Kao aktivisti, osjetili smo se duboko poraženim, i ako nemamo direktnu odgovornost za takvo stanje. Prošle godine, godinu i po nakon tog izvjštaja, pošli smo da vidimo da li je nešto uraðeno do tog izvještaja i zatekli smo neznaèajno poboljšanje”, rekla je ona. Gorjanc Preleviæ je navela da u posljednih godinu, otkad je Dušaj rukovodeæi, u Zavodu je stanje znaèajno popravljeno. “Poseban motiv ovog projekta je unapreðenje svijesti da ljudi sa ražièitim oblicima invaliditeta nijesu nešto èega se treba stijdjeti. To je ukorijenjeno u tradiciji ne samo Crne Gore i svih balkanskih država, nego i znatno šire”, naglasila je ona. Taj projekat, kako je navela, finansiraju Evropska unija (EU), posredstvom Delegacije Unije u Crnoj Gori i Ambasada Njemaèke u Podgorici. Predstvanica Delegacije, Daun Ejdi Brd /Down Adie-Baird/ podsjetila je da su ljudska prava univerzalna i da u demokratskoj zajednici svi, nezavisno od pripadnosti, zaslužuju ravnopravan tretman. “Postovanje ljudskih prava je preduslov za èlanstvo u Uniji. Jedno od prvih poglavlja koje se otvara u pregovaraèkom procesu je poštovanje i vladavina ljudskih prava”, dodala je ona. Ejdi Brd kazala je da je Komisija u ovogodišnjem izvještaju konstatovala da je Crna Gora postigla odreðeni napredak po tom pitanju. “I dalje postoje brojni izazovi koji se tièu zakonske regulative i poštovanje pravila sprovoðenja tih dokumenata”, smatra ona. Ejdi Bird je kazala da da EU pomaže Crnoj Gori da ispuni standard, a jedan dio tih napora èini finasijska podrška sprovedenog projekta, za koji su izdvojili 120 hiljade EUR. (kraj) mbu/boj