Beograd, (MINA) - U sluèaju neuspjeha predsjednièkih izbora, Srbija bi bila zemlja bez parlamenta i predsjednika, èime bi se našla na ivici funkcionisanja ustavnog sistema i postala presedan u evropskim demokratijama, ocjenjuje se u Beogradu. S obzirom na raspuštanje parlamenta Srbije i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora za 28. decembar, ne zna se ko æe raspisati nove predsjednièke izbore, jer zakonom nije predviðena situacija u kojoj je zemlja bez dvije tako važne institucije. Sudija Ustavnog suda Srbije Svetozar Èipliæ smatra da, u sluèaju neuspjeha izbora, za raspisivanje novih treba prièekati parlamentarne izbore krajem decembra i formiranje nove Skupštine, što se predviða za januar sljedeæe godine. U tom sluèaju, nakon izbora nove Skupštine Srbije, ponovila bi se situacija nastala nakon isteka mandata i odlaska u Hag bivšeg predsjednika Srbije Milana Milutinoviæa, odnosno novi predsjednik parlamenta bio bi vršilac dužnosti predsjednika države. Profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu Stevan Liliæ tvrdi da “institucionalne krize i pravnog vakuuma nema ni u sluèaju da predsjednièki izbori ne uspiju, jer Ustav sadrži odredbe koje omoguæavaju privremeno funkcioniranje institucija”. “Raspuštanje Skupštine ne znaèi da ona ne postoji. U èlanku 75. Ustava navodi se da poslanicima prestaje mandat kad se verifikuje mandat novih poslanika. Ako to spojimo, vidjeæemo da se na taj naèin pokrivaju ove situacije”, kazao je Liliæ, a prenose beogradski mediji. On je naveo da eventualni neuspjeh predsjednièkih izbora “ne znaèi da ne bi postojala i institucija predsjednika parlamenta, odgovarajuæa parlamentarna tijela i sam parlament”. (kraj) mrd/pav