Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Uspješnost projekta Hiljadu plus stanova zavisiæe od fleksibilnosti banaka i njihove spremnosti da spuste kriterijume, smatraju graðevinari, a iz Vlade poruèuju da æe uèiniti sve da u pregovorima sa bankarskim sektorom graðanima obezbijede povoljne uslove kreditiranja. Ministar ureðenja prostora i zaštite životne sredine, Branimir Gvozdenoviæ, rekao je da je sada kljuèna stvar dogovoriti procedure i naèin dostavljanja dokumentacije kod banaka, kao i procjena rizika davanja kredita. »Oèekujem da æe Ministarstvo finansija, koje pregovara sa bankama, taj posao završiti za deset dana, da bi za 15 dana mogli raspisati oglas za graðane koji su zainteresovani za uèešæe u projektu«, rekao je Gvozdenoviæ u emisiji Replika, Televizije Crne Gore. On je saopštio da æe nakon raspisivanja oglasa graðanima biti ostavljeno desetak dana da prikupe potrebnu dokumentaciju kako bi im se obezbijedilo ravnopravno uèešæe u projektu. Konkurs za graðane æe trajati mjesec, umjesto ranije najavljivanih dva mjeseca. Gvozdenoviæ je kazao da su pregovori sa bankama u završnoj fazi i podsjetio da je od bankarskog sektora dobijena ponuda na iznos od 32 miliona EUR. »Jedna banka je ponudila kompletan traženi iznos od 22,5 miliona EUR«, rekao je Gvozdenoviæ i dodao da, s obzirom na veæu ponudu novca, postoji moguænost da se projekat proširi. Pomoænik ministra finansija, Boris Buškoviæ, saopštio je da su banke dostavile ponude i uslove koji veæ postoje na tržištu. »U poèetnoj fazi bilo nam je bitno da postoji interesovanje banaka, jer onda u pregovorima možemo kamate da dovedemo do jedinstvenog nivoa kako bi graðani imali iste benefite od ovog projekta. Neke banke su u ovom trenutku dale vrlo povoljne ponude i, ako i ostale dovedemo do tog nivoa, možemo kvalitetno realizovati projekat«, smatra Buškoviæ. On je dodao da se sa bankama ne pregovara samo o kamatnoj stopi veæ i o upotrebi novca Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) i o visini državnih subvencija. »Interes nam je da graðanima obezbijedimo što kvalitetnije uslove, odnosno da iznos anuiteta ne prelazi 35 do 40 odsto primanja jedne porodice. Banke su tražile dodatna rješenja koja æemo im sjutra dostaviti, a u ponedjeljak æemo nastaviti pregovore kako bi projekat realizovali u što kraæem roku«, kazao je Buškoviæ. Krediti graðanima se dodjeljuju na 20 godina sa kamatom koja, kako su naveli iz Vlade, neæe biti veæa od pet odsto. Prema rijeèima Buškoviæa, sve banke æe, kao garanciju, tražiti hipoteku na stan koji se kupuje. »Postavlja se pitanje šta sa stanovima koji nijesu izgraðeni jer banka ne može da stavi hipoteku na zgradu koja nije završena. Tu se trudimo da naðemo rješenje«, naveo je Buškoviæ. Direktor Zetagradnje Blagota Radoviæ smatra da æe biti dobro ako banke budu insistirale samo na tome. »Postoje razraðene metode gdje graðevinari garantuju bankama da æe u dogovorenom vremenu završiti zgradu i omoguæiti banci da upiše hipoteku. Oko hipoteke neæe biti problema, bojim se drugih uslova«, rekao je Radoviæ. On je dodao da postoje uslovi koji æe graðani teško ispuniti. »To je kljuèno pitanje. Svi æe drugi uspješno odraditi posao«, ocijenio je Radoviæ koji ne oèekuje da æe banke pokazati veæu fleksibilnost. Sekretar Udruženja banaka, Mirko Radonjiæ, saopštio je da se radi o posebnom projektu koji traži posebno obezbjeðenje. »Mislim da æe se žiranti tražiti kao krajnje rješenje. Banke æe iæi na hipoteku, ali je bitno da su stanovi pri završetku«, kazao je Radonjiæ. Razmišlja se, kako je dodao, i o tome da èlan familije ponudi neki svoj objekat i o nekim drugim moguænostima u okviru porodice. Interesovanje za projekat je, prema rijeèima Gvozdenoviæa, preko web sajta pokazalo 3,6 hiljada graðana, koji æe, ako imaju crnogorsko državljanstvo moæi da konkurišu za stan u bilo kojem dijelu države. »Takoðe, ako je nako zaposlen na neodreðeno ili po ugovoru o djelu, može konkurisati i banke su tokom pregovora pokazale spremnost da prihvate garancije kompanije u kojoj taj graðanin radi ili nekog iz domaæinstva ili familije«, objasnio je Gvozdenoviæ. Za uèešæe u projektu dodjele kredita za domaæinstva koja nemaju riješeno stambeno pitanje prijavilo se šest banaka. U predviðenom roku ponude su dostavile NLB Montenegrobanka, Hypo Alpe Adria, Crnogorska komercijalna, budvanska Komercijalna, Podgorièka banka Sosiete ženeral /Societe General/ i Erste. Projekt je vrijedan 50 miliona EUR, od èega polovinu obezbjeðuje država preko aranžmana sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope, a 22,5 miliona domaæe komercijalne banke. Graðani æe sopstvenim minimalnim uèešæem obezbijediti 2,5 miliona EUR. Graðevinske kompanije ponudile su u okviru projekta Hiljadu plus više od 1,3 hiljada stambenih jedinica u 11 crnogorskih gradova. Vlada je u junu pozvala preduzeæa da ponude izgraðene i neizgraðene stambene jedinice, koje æe konkurisati u projektu. Pravo uèešæa u projektu Hiljadu plus stanova imaju graðevinska preduzeæa i investitori koji posjeduju graðevinsku dozvolu od januara 2006. godine i ispunjavaju minimalne tehnièke uslove iz javnog poziva. (kraj) bvm