Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora, uprkos velikom uspjehu koji je napravila prethodnih godina, još nije konkurentna turistièka destinacija, ocijenio je danas jedan od kreatora Master plana razvoja te djelatnosti, Johan Fridrih Engel /Johan Friedrich Engel/. On je na sastanku predstavnika Ministarstva turizma i zaštite životne sredine i meðunarodnih organizacija ukljuèenih u realizaciju projekata èiji su ciljevi unaprijeðenje u tim oblastima ocijenio da Crnoj Gori nakon uspjeha u prvoj fazi slijedi teža, u kojoj treba da prilagodi svoju ponudu zahtjevima turista. Predstavljajuæi rezultate inoviranja prije šest godina usvojenog Master plana, Engel je kazao da je fasciniran èinjenicom da je javnost u Crnoj Gori svjesna najveæih problema u razvoju turizma –neèistoæe, nedostatka èiste i vode za piæe, kao i parking mjesta, divlje gradnje, gužve na plažama u julu i avgustu i buke. Cilj Crne Gore, prema njegovim rijeèima, treba da bude popravljanje turistièke ponude, kako bi se poveæali prihodi i zaposlenost i stvorili bolji uslovi života i održivosti. “Kvalitet se zasniva na održivosti, profitabilnosti za graðane i državu i zadovoljstvu gostiju”, poruèio je Engel. Fokus u buduæem razvoju, kako je dodao, treba da bude razvoj destinacija u kontinentalnom dijelu zemlje, uz analizu konkurentskih proizvoda, a glavne ciljne grupe su planinari, biciklisti, ronioci i turisti koje zanimaju velnes, kultura, priroda, jedrenje, sport ili zdravlje. Engel smatra da Vlada više ne može tolerisati sivo turistièko tržište, podsjeæajuæi da se zvanièno govori o oko šest miliona noæenja godišnje, dok se procjene kreæu izmeðu 14 i 15 miliona. On predlaže poveæanje prihoda od turizma za investicije, kontrolu taksi, poreza i dažbina, smanjenje pritiska turista u julu i avgustu i produžetak sezone. Procjenjuje se i da gotovo svaki peti od oko 300 hiljada crnogorskih turistièkih ležaja pripada sivom tržištu, a svega 13 odsto hotelima. Najviše hotelskih ležajeva je u objektima sa svega dvije zvjezdice, koje konkurentske turistièke destinacije više i ne uzimaju u obzir, a na sjeveru ih je svega 1,7 hiljada. Podaci pokazuju da svega 12 crnogorskih hotela ima unutrašnji bazen, šest velnes centar, 17 teniske terene, a 33 koferencijske sale. Uz to, gotovo tri èetvrtine stranih turista dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije, svega 18 odsto iz država Evropske unije, a devet odsto iz Rusije. Ministar turizma i zaštite životne sredine Predrag Neneziæ je ocijenio da je jako važno da se donatorski izvori i projekti usaglase. “Prioriteti za buduænost su inoviranje Master plana razvoja turizma i, na osnovu njega, usaglašavanje projekata koje želimo da realizujemo i za koje su nam potrebni izvori i tehnièka pomoæ donatorske zajednice. Isto tako treba i da ukažemo na èinjenicu da je fokus strategije u narednom periodu na sjevernom i centralnom dijelu zemlje, regionima Bjelasice, Durmitora, Prokletija i Hajle, prostorima o kojima moramo više povesti raèuna, kao i na podruèju brenda Crne Gore”, kazao je on. Neneziæ je ocijenio da je veæ uraðeno dosta, kao i da su posebno vidljivi efekti orijentacije ka ekoturzimu, ali da ima još obimnijih projekata na tom polju i razvoju Crne Gore kao raju za biciklizam i planinarenje. Prethodnih godina donatori su, saopštio je on, uložili više od 20 miliona EUR u turistièke projekte na primorju i sjeveru Crne Gore i veæinu je bila dobro usaglašena kako bi se izbjeglo duplo trošenje novca, vremena i napora. Kada krajem juna bude usvojena inovirana verzija Master plana, nada se Neneziæ, za niz projekata iz nje biæe obezbijeðeni novac i pomoæ donatora, ali od nas samih zavisi da li æe se ona poveæati u odnosu na prethodnu. “Dio podrške nije iskorišæen u prethodnom periodu. Sada smo u mnogo boljoj poziciji, jer imamo direktnu komunikaciju sa ambasadama i velikim brojem država, meðunarodnim finansijskim institucijama i donatorskim organizacijama, ranije je dosta tih projekata moralo biti realizovano preko Beograda”, podsjetio je on. (kraj) anf/kmh