Podgorica, (MINA) - Novi ustav Crne Gore predstavlja ispit zrelosti crnogorskog društva i treba da zadovolji interese svih graðana i Evrope, ocjena je šefova svih poslanièkih klubova u parlamentu. Rasprava o Predlogu nacrta završena je danas nakon šest dana, a slijedi javna rasprava o najvišem pravnom aktu. Predstavnik Demokratske partije socijalista Miodrag Vukoviæ rekao je u završnoj rijeèi da ta stranka želi ustav koji æe predstavljati ustavno oblikovanje referendumske volje graðane Crne Gore. On oèekuje ozbiljnu raspravu i razmjena argumenata onih koji razlièito misle, kao i da se nakon toga dvotreæinskom veæinom donese najviši pravni akt, koji æe izraziti ono što oèekuju graðani i Evropa. Predstavnik Srpske liste (SL) Novak Raduloviæ rekao je da æe njeni predstavnici podržati Predlog nacrta novog ustava, samo zato što sadrži alternative SL-a. On je kazao da je šestodnevna rasprava pokazala da je predlog koalicije na vlasti »žalosno nacionalistièko-rasistièko štivo, pripremljeno da bi Srbi bili izbrisani iz najvišeg akta države i istjerani iz Crne Gore«. »Predlog ustava SL i naše alternative jedini su nacionalno-graðanski i demokatski koncept, jer svim narodima nudimo da budu konstitutivni, a poštujemo realnost Crne Gore i rezultate posljednjeg popisa«, rekao je Raduloviæ. Poslanik Pokreta za promjene Nebojša Medojeviæ kazao je da je rasprava o Predlogu nacrta ustava pokazala da novi državni okvir nije donio pomjerenje, istièuæi da je to zadatak politièke elite. Navodeæi da je pronaðena ideja vodilja - graðanski koncept države, on je ocijenio da je rasprava pokazala da u nacionalnom smislu, manjine ne vjeruju veæini i mora im se izaæi u susret. »Mora se postiæi konsenzus oko bitnih pitanja, jezik nazvati onako kako ga zovu graðani, i ispoštovati zahtjeve da se nakon dogovora oko ustava organizuju izbori na svim nivoima«, kazao je Medojeviæ. Predstavnik Socijalistièke narodne partije Srðan Miliæ rekao je da novi ustav treba da bude dugoroèan i stabilan akt koji neæe važiti samo do narednih izbora, uz puno poštovanje tradicije i posljednjeg popisa stanovništva. »Ustav ne smije biti dogovor samo politièkih elita. Donošenja ustava je prilika da se institutom javne rasprave pokaže odgovornost za sudbinu Crne Gore«, istakao je Miliæ. Predstavnik Socijaldemokratske partije Ivan Brajoviæ ocijenio je neophodnim što skorije donošenje kvalitetnog ustava, navodeæi da u tom pogledu nije optimista, jer je u raspravi bilo malo želje za dogovorom i kompromisom. »SDP æe podržati osnovna ustavna rješenja, a postoji prostor za pojaèanje socijalne funkcije države, kao i rodne ravnopravnosti. Oèekuje nas javna rasprava i nijesam siguran da æe se izbjeæi referendum ali ga ne treba izbjegavati«, naveo je Brajoviæ. Predsjednik Narodne stranke Predrag Popoviæ rekao je da je na sceni sukob dvije Crne Gore - tradicionalne i nove koja je tek nastala. Poslanik Bošnjaèke stranke Amer Haliloviæ oèekuje da æe javna rasprava iæi u smjeru da se postigne pomirenje oko svega što se ispoljilo kao razlika. “Biæemo kooperativni u razgovorima sa svima, a sve kako bi u interesu graðana donijeli nešto što neæe podijeliti Crnu Goru, veæ nas objediniti”, poruèio je Haliloviæ. Predstavnik Liberalne partije Miodrag Živkoviæ ocijenio je da je donošenje ustava ispit zrelosti društva, navodeæi da se na referendumu lakše može usvojiti èisti model ustava nego u Skupštini dvotreæinskom veæinom. On je najavio da æe pozdraviti ustav koji bude plod zdravih kompromisa, naglašavajuæi da æe za LP biti neprihvatljivo sve što narušava istorijsku i kulturnu tradiciju Crnu Goru. Predstavnik Demokratske srpske stranke Ranko Kadiæ kazao je da su za tu stranku simboli, vjeroispovijest i jezik - tri kljuène stvari. On je rekao da je “svaki simbol koji je danas u upotrebi falsifikat, kao i državna himna”. Predstavnik Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi smatra da Predlog nacrt ustava neprihvatljiv i najavio da æe glasati protiv. On smatra da u novom ustavu treba da se obezbijede manjinska prava, individualna i kolektivna i da se uvede institut veta. Predstavnik Demokratske unije Albanaca Ferhat Dinoša ocijenio je da se “nova Crna Gora nalazi pred znaèajnim zadatkom”. “U tom poslu mora da dokaže da slijedi pristup od 1997. na ovamo. Ako je u teškim vremenima vodila brigu o manjinama sada to treba da pretaèe u zakone i najviši pravni akt”, kazao je Dinoša. Predstavnik Albanske alternative Vaselj Siništaj rekao je da ustav treba da predstavlja dobro za sve graðane, ali da æe u dobroj mjeri buduæi tekst najvišeg pravnog akta zavisiti od veæine. On oèekuje da veæina iskaže politièku volju u odnosu na alternative, najavljujuæi da æe u dijelu državljanstva, kulturne i obrazovne autonomije, podržati predlog SL-a. (kraj) tmi/žug/isf