Podgorica, (MINA) - Reforma crnogorskog Ustava u dijelu pravosuða treba da bude sprovedena što prije a parlament je odgovoran što do toga još nije došlo, ocijenio je ministar pravde Duško Markoviæ. On je na okruglom stolu na temu Vladavina prava: puno izazova, malo dostignuæa u okviru konferencije Zapadni Balkan na raskrsnici, kazao da treba izvšiti pritisak na parlament da bi se Ustav izmijenio. „Odgovornost što još nemamo ustavnih promjena je na parlamentu, a civilni sektor treba da vrši pritisak na Skupštinu da do toga doðe. Mi smo sa reformama zapoèeli i prije nego što je VK to tražila“, kazao je Markoviæ. On je dodao da je Crna Gora država vladavine prava. “Crna Gora ima demokratsku vlast ogranièenu Ustavom i meðunarodnim instrumentima, zakone sa odgovarajuæim demokratskim svojstvima, kao i institucionalna i procesna jemstva slobode, od kojih su najvažnije podjela vlasti i nezavisno sudstvo, kako u institucionalnom, tako i u personalnom smislu”, rekao je Markoviæ. Vladavina prava je, dodao je, pitanje razvoja i napretka. “Vladavina prava, kao skup standarda èije nam ostvarenje predstavlja zadatak, koji proizilazi iz evropske i evroatlantske agende. Skup zadataka, koji staju u dvije rijeèi- jaèanje i unaprjeðenje”, naveo je on. Prema njegovim rijeèima, to podrazumijeva jaèanje i unaprjeðenje normativnog okvira za regionalnu i meðunarodnu saradnju u oblasti pravde i unutrašnjih poslova u skladu sa evropskim standardima. On je dodao da jaèanje vladavine prava i evropskih integracija regiona usporava ekonomska i finansijska kriza. “Ona dovodi do pojaèane opasnosti od organizovanog kriminala i korupcije, a ne treba zanemariti terorizam, koji je organski povezan sa ta dva fenomena”, ocijenio je Markoviæ. On je naveo da država koja ne unaprjeðuje sopstveni sistem vladavine prava, ne može dati doprinos na regionalnom i meðunarodnim planu i da je Crna Gora posveæena i jednom i drugom. „Za nas je, ili za mene je vladavina prava naša politièka odnosno crnogorska investicija u buduænost i investicija Crne Gore u buduænost Zapadnog Balkana“, kazao je Markoviæ. Izvršni direktor Akcije za ljudska prava (HRI) Tea Gorjanc Preleviæ, kazala je ustavne reforme treba da budu sprovedene u što hitnijem roku. Prema njenim rijeèima, u Crnoj Gori je vladajuæa partija posljednjih 20 godina imala odluèujuæu rijeè u izboru sudija i vrhovnog državnog tužioca. „Na promjene Ustava ne mogu uticati ni eknomska kriza ni problem u budžetu kao ni terorizam. Treba samo sjesti i pošteno u okviru Sudskog savjeta usvojiti pravilnik kako ocjenjivati rad sudja i tužilaca“, rekla je ona. Gorjanc Preleviæ je dodala da je Crnoj Gori potreban hrabar i nezavisan državni tužilac. „To je neophodno za uspostavljanje vladavinu prava i sprjeèavanje organizovanog kriminala i korupcije“, reka je ona je dodala. Prema njenoj ocjeni, kvalitetna zaštita ljudskih prava i suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala zavise od iskljuèivanja politièkog uticaja na izbor sudija i tužilaca. Upitana kako je moguæe zatražiti nezavisnost sudstva u maloj državi poput kao što je Crna Gora, Gorjanc Preleviæ je kazala da EU ima i manje države od Crne Gore. „Ako ste neèiji roðak, ali ako ste struèni budite na sudskoj funkciji ali morate garantovati da æe svoj posao obavljati struèno i biæete svima od koristi“, rekla je Gorjanc Preleviæ. Ona je kazala da su kriterijumi za izbor sudija vrlo labavi i na tim funkcijama reba da budu ljudi koji su objetivni i struèni. „U Crnoj Gori nema suzbijanja korupcije na najvišem nivou, nema odgovarajuæe borbe protiv kriminala i nema pravosnažnih presuda kao ni ozbiljnijih rješavanja pitanja ratnih zloèina, a sve to uoèava i Evropska komisija“, rekla je ona. Ekspert za Baklan iz Ministarszva spoljnih poslova Francuske Filip Vern /Philippe Vergne/, kazao je da se evropski principi moraju poštovati ako neka zemlja želi da pristupi uniji. „Nedovoljni napori mogu uticati i na raspodjelu novca iz IPA fondova, a vladavina prava mora postojati za nastavak integracija i EU æe insistirati an reformama“, rekao je on. Specijalni predstavnik za meðunarodne odnose i EU u kakcelariji viskog prestavnija u Bosni i Hercegovini Ulrike Hartmann, rekla je da u toj zemlji ne postoji jaka politièka volja da doðe do reformi. „Srbija i Kosovo su posveæene evropskim integracijama, a u BiH je to ogranièeno. Tamošnji lideri nemaju osjeæaj i nevode svrhu svega toga“, rekla je Hartman. Ona je dodala da su svi pokušaji izmjene Ustava u BiH propali i da se entiteti u toj državi udaljavaju sve više. Pomoænik ministra pravde u Vladi Albanije Brikena Kasmi, kazala je da je konsolidacija pravosuða u toj zemlji poèela, ali da se ne može završtiti brzo. „Zahvaljujuæi internoj saradnji savladali smo brojne probleme kao i pomoæi spolja. Najviše smo se pozabavili korupcijom i organizovanim kriminalom i kaznenim mjerama“, rekla je ona. U Albaniji je, navela je Kasmi, pristupnost pravnim instrumentima identifikovano kao problem i da je to promijenjeno. Dodala je da je procedura suðenja bila spora zbog nagomilanosti sluèajeva. „Prije mjesec dana smo reformisali pravosuðe podjelom administrativnog suda na dva dijela pa æe teret biti smanjen“, rekala je Kasmi. (kraj) brv/anm