Podgorica, (MINA) - Crna Gora 800 godina od donošenja Velike povelje sloboda /Magna Carta Libertatum/ obilježava sa Ustavnim sudom koji radi punom parom, iako je njegov izbor osporen kao neustavan još prije 18 mjeseci, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA). Velikom poveljom sloboda, kako su podsjetili, ustanovljen je princip da svaka vlast mora biti vezana zakonom, a njenim donošenjem zapoèeo je istorijski put stvaranja pravne države. “Od decembra 2013. kada je izabran trenutni sastav sudija, do danas, Ustavni sud je donio preko 850 odluka koje ostaju u sjenci sumnje osporenog legitimiteta sudija koji su te odluke donijeli”, kazali sui z HRA. Kako su podsjetili, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šuæko Bakoviæ je u novembru 2013. podnio Predlog za ocjenu ustavnosti Ustavnog zakona za sprovoðenje Amandmana na Ustav i Zakona o Ustavnom sudu, tvrdeæi da su sudijama iz tadašnjeg sastava protivustavno prekinuti mandate. “Mandati sudijama prekinuti su tako što je mimo uslova propisanih Ustavom razlog za prestanak funkcije propisan aktom niže pravne snage, odnosno zakonom. Istu inicijativu za ocjenu ustavnosti podnijeli su i advokati Orle Markoviæ i Predrag Mugoša”, kaže se u saopštenju HRA. Navodi se da je Venecijanska komisija u mišljenju o usvojenim amandmanima na Ustav Crne Gore izrazila žaljenje što crnogorske vlasti nijesu dopustile da sudije Ustavnog suda ostanu na svojim funkcijama do kraja mandata. Iz HRA podsjeæaju i da su poèetkom prošle godine apelovali na predsjednicu suda, Desanku Lopièiè, da Ustavni sud prvo odluèi o sopstvenom legitimitetu, odnosno o ustavnosti izbora svojih èlanova prije donošenja bilo koje druge odluke. “Taj apel smo, bezuspješno, ponovili i u aprilu ove godine”, kazali su iz te nevladine organizacije (NVO). Oni su dodali da žale što je juèerašnja sveèanost obilježavanja 800 godina Magna Carte Libertatum ostala bez moguænosti za diskusiju, u kojoj su predstavnici HRA željeli da govore o problemu ustavnosti – legitimnosti izbora sudija Ustavnog suda. “Željeli smo da upitamo Lopièiæ da objasni šta je sudije Ustavnog suda moglo opredijeliti da zapostave odluèivanje o ustavnosti sopstvenog izbora prije nego poènu da odluèuju o ustavnosti i zakonitosti bilo èega drugog”, zakljuèuje se u saopštenju. (kraj) zor/gop