Podgorica, (MINA) – Ustavni sud biæe na provjeri kada bude odluèivao o inicijativi za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Ustavnog zakona za sprovoðenje amandmana i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu, smatra sudija Miodrag Latkoviæ. Latkoviæ je agenciji MINA kazao da je poznato da preporuke Venecijanske komisije nemaju obavezajuæi karakter. "Pa ovo nasilje može zaustaviti jedino Ustavni sud, odluèujuæi po podnesenim inicijativama za ocjenu saglasnosti èlana 5 stav 2 Ustavnog zakona za sprovoðenje Amandmana i èlana 93c Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu sa èlanom 154 Ustava", naveo je on. Prema rijeèima Latkoviæa, Ustavni sud je stavljen pred veliku provjeru i ispit. "U sluèaju da utvrdi da su odredbe navedenih zakona nesaglasne sa èlanom 154 Ustava pravno nasilje bi moralo biti zaustavljeno, a njegovi izvršioci bi moralo snositi odreðene konsekvence", pojasnio je on. Latkoviæ je kazao da je predsjednik države Filip Vujanoviæ povrijedio Ustav time što je raspisao javni poziv za izbor sudija, iako im nije prestao mandat prema uslovima koje predviða Ustav. Predviðeno je da predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ako to sam zatraži, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili je osuðen na bezuslovnu kaznu zatvora. „Propisano je i da se predsjednik i sudija Ustavnog suda razrješava sa dužnosti ako je osuðen za djelo koje ga èini nedostojnim za vršenje funkcije, ako trajno izgubi sposobnost za vršenje funkcije ili ako javno ispoljava svoja politièka uvjerenja“, naveo je Latkoviæ. On smatra da je neshvatljivo da Ustavni sud nije bio u prilici da izvrši neposredni uvid u kritike iz konaènog mišljenja Venecijanske komisije o amandmanima na Ustav. "Prosto je neshvatljivo i nedopustivo da se tako znaèajan dokument krije od crnogorske javnosti i da se djelimièno upoznaje sa njima tek nakon deset dana od usvajanja i to samo putem jednog štampanog medija", dodao je Latkoviæ. On je kazao da se o izboru tužilaca ne bi izjašnjavao. "To ostavljam eventualno njima, a što se tièe izbora sudija Ustavnog suda, mišljenja "Venecijanaca" doživljavam kao potvrdu svega onog što sam govorio u javnosti o pravnom nasilju prema sudijama Ustavnog suda i njegovom dovoðenju pod neposredan uticaj i kontrolu skupštinske-zakonodavne vlasti, što je nedopustivo, jer je porazno za vladavinu prava u Crnoj Gori", rekao je Latkoviæ. Venecijanci su, kako je kazao, jasno stavili do znanja da je Skupština u odnosu na izbor sudija Ustavnog suda ispoštovala samo jedan," rekao bih manje znaèajan dio njihovih preporuka i to onaj o poveæanju trajanja mandata, izboru predsjednika Suda od sudija, oglašavanju izbora sudija i dvotreæinskoj veæini za njihov izbor u Skupštini". Latkoviæ je podsjetio da amandmanima nije ispoštovana preporuka o poveæanju broja sudija sa sedam na devet i, kako je kazao, nije ispoštovana najznaèajnija preporuka da tri sudije bira predsjednik Crne Gore, tri Skupština i tri Sudski Savjet "i tako izbjegne prevashodan uticaj vladajuæih partija na izbor sudija a preko njih uticaj na rad Ustavnog suda". "Umjesto smanjenja partijskog uticaja, ustavnim promjenama, partijama je dat dominantan uticaj u predlaganju i iskljuèivi uticaj pri izboru i razrješavanju sudija, èime je Ustavni sud stavljen pod direktnu kontrolu i uticaj Skupštine, koja je tako postala jedina nekontrolisana i neodgovorna vlast u Crnoj Gori", dodao je on. Latkoviæ smatra da takav naèin izbora sudija nije poznat u zemljama ustavnog sudstva, i da mora zabrinuti evropsku zajednicu "i svakako je zaslužio ozbiljniju i žešæu kritiku Venecijanaca od ,,žaljenja što sadašnjim sudijama Ustavnog suda nije dozvoljeno da završe svoj mandat’’. On je kazao da je oèekivano, da nakon što je, kako je ocijenio, Vujanoviæ povrijedio ustav raspisivanjem javnog poziva za izbor dvoje sudija Ustavnog sud, da æe to ubrzo uèiniti i nadležni skupštinski odbor za izbor pet sudija Ustavnog suda. "Konaèno æe se u neèemu složiti dva predsjednika, Skupštine i Crne Gore.Kad nijesu mogli o graðenju i stvaranju novog neka se barem slože u rušenju postojeæeg", kazao je Latkoviæ. Prema njegovim rijeèima, posljedice takvog odnosa Skupštine prema Ustavnom sudu i pravosuðu, katastrofalne su za vladavinu prava u Crnoj Gori. "Ugrožena je samostalnost i nezavisnost sudije. Jakobinskom parolom: ,,Sve sudije, napolje iz sudova, a onda ,,svi na javni oglas, sudijama je slomljena kièma, u njima se uvukla jeza nesigurnosti i strah od politièkih moænika", kazao je Latkoviæ. On je, citirajuæi profesora Ratka Markoviæa kazao da æe biti potrebno mnogo vremena da rana nanesena takvom ,,reformom’’ sudstvu zaraste, "a ako i bude zarasla od nje æe ostati duboka zaraslica’’. "Vlast je sprovela ,,reformu’’ sudstva u Miloševom stilu. Miloš je taj stil najbolje izrazio kada je odbrusio Dimitriju Davidoviæu, piscu prvog srpskog ustava, zašto je ovaj probao da ima svoje mišljenje: ,,ama ja sam gospodar! Ima da me slušaš! Ako oæeš, oæeš, ako neæeš, opet oæeš", naveo je Latkoviæ. Prema njegovim rijeèima, Crnoj Gori su potrebne znaèajne reforme u svim segmentima vlasti, prije svih u zakonodavnoj. "Zakonom o izboru odbornika i poslanika treba omoguæiti graðanima da na ustavan naèin ostvaruju biraèko pravo kako bi u Skupštini sjedjeli poslanici neposredno izabrani od graðana – državljanja Crne Gore, a ne izabrani od partija èije interese iskljuèivo zastupaju", dodao je Latkoviæ. On smatra da se to mora uraditi veæ na prvim sljedeæim izborima, tako što æe se omoguæiti graðanima da ostvaruju biraèko pravo predlaganjem graðanina i glasanjem za njega, a ne za politièku partiju. "Reforme se ne smiju odvijati jakobinskim naèinom. Nijesmo toliko bogati niti spremni da rušenjem stvaramo nove vrijednosti. Ne treba rušiti kuæu zbog jednog ili dva kamena", kazao je Latkoviæ. Za reforme je, kako je rekao, potrebno strpljenje, profesionalna hrabrost i upornost, a prije svega znanje uz poštovanje Ustava i zakona. (kraj) žug/mib/teo