Podgorica, (MINA) - Ustavni sud zatražio je da se Skupština u roku od 15 dana izjasni o ustavnosti nekoliko èlanova Zakona o Ustavnom sudu, kojima je normirano i ogranièenje u vršenju funkcija tog suda. Inicijativu je podnio Politièki klub Pravedna Crna Gora, koji zastupaju Rade Bojoviæ i Predrag Mugoša, iz Podgorice. Novim zakonom je predviðeno da dosadašnji predsjednik i sudije Ustavnog suda „nastavljaju sa radom“ do izbora „svih sudija suda, odnosno potrebnog broja sudija Ustavnog suda za odluèivanje u skladu sa Ustavom i ovim zakonom". Ocjenjuje se da je ova odredba neprecizna, šta znaèi da "nastavljaju sa radom" sa aspekta prestanka funkcije i može li se znati kada je i na osnovu èega prestao mandat sudijama. "Prestanak funkcije sudija Ustavnog suda odreðen je Ustavom. Sve dok je ta norma na snazi ne postoji druga moguænost prestanka mandata sudiji tog suda", navodi se u obrazloženju inicijative. Osporeni su još dva èlana Zakona o Ustavnom sudu jer se, suštinski, odnose na obaveze otklanjanja posljedica primjene propisa za koje je utvrðeno da nijesu saglasni sa Ustavom, odnosno zakonom. Navodi se da je odredbom o ogranièenju u vršenju funkcija predviðeno da æe Ustavni sud „odbaciti predlog, inicijativu, ustavnu žalbu, žalbu, odnosno drugi podnesak kojim se pokreæe postupak, kad utvrdi da je veæ odluèivao o istoj stvari. "Ovim rješenjem se u znaèajnoj mjeri i bez ustavno-pravne utemeljenosti ogranièava funkcija Ustavnog suda i ostaje nejasno šta je zakonodavac želio postiæi, ali je sigurno da su sudu na ovaj naèin „vezane ruke“ èime je sprijeèen da u najširem smislu vrši zaštitu ustavnosti i zakonitosti", kaže se u inicijativi. Ocjenjuje se da takvo rješenje ostavlja prostora da se široko negativno tumaèi i suspenduje pokretanje odgovarajuæeg postupka ili inicijative, jer se otvara pitanje što znaèi pojam „o istoj stvari“, odnosno da li je to vezano za identitet podnosioca, normu èije se ocjenjivanje zahtijeva, smisao iznijetih razloga ili su potrebni samo neki od navedenih elemenata. Podsjeæa se da je, prema dosadašnjoj praksi Ustavnog suda za odbacivanje bilo dovoljno da se radi o istom zakonu, propisu ili drugom opštem aktu, nezavisno od identiteta i iznesenih argumenata podnosioca akta. Ukazuje se da je èlanom 46. predviðeno da se "Propisi donijeti za izvršavanje zakona i drugih propisa za koje se utvrdi da nijesu u saglasnosti sa Ustavom i zakonom neæe primjenjivati od objavljivanja odluke Ustavnog suda". Navodi se da je istog èlanom normirano da se „izvršenje konaènih i pravosnažnih pojedinaènih pravnih akata donijetih na osnovu propisa koji se više ne mogu primjenjivati ne može dozvoliti, ni sprovesti, a ako je izvršenje zapoèeto, obustaviæe se“. Podsjeæa se da je propisano da „svako kome je povrijeðeno pravo konaènim ili pravosnažnim pojedinaènim aktom, donijetim na osnovu zakona ili drugog propisa za koji je po njegovoj inicijativi odlukom Ustavnog suda utvrðeno da nije bio ili da nije u saglasnosti sa Ustavom, ima pravo da traži od nadležnog organa izmjenu tog pojedinaènog akta. Ustavni sud je zahtjev za mišljenjem Skupštine u vezi spornog zakona dostavio 17. novembra. (kraj) isf